VISOKI ukrajinski general koji je sudjelovao na mirovnim pregovorima u Ženevi i Abu Dhabiju oštro je demantirao medijske napise o navodnom velikom ustupku Kijeva Kremlju. U izjavi u utorak, poručio je kako nitko nije predložio ograničavanje veličine ukrajinske vojske, niti bi Kijev pristao na takav uvjet koji bi zemlju učinio ranjivom na novu rusku invaziju, piše Kyiv Post.

Komentari general-pukovnika Andrija Hnatova za nacionalnu informativnu platformu Liga.net u suprotnosti su s člancima zapadnih medija, prvenstveno Financial Timesa, koji su tvrdili da je u mirovnom procesu postignut dramatičan napredak. Prema tim izvješćima, Ukrajina je navodno pristala ograničiti svoje oružane snage na 800.000 pripadnika. Hnatov (45), jedan od vodećih ljudi u Glavnom stožeru, bio je član ukrajinske delegacije na pregovorima u Ženevi 23. studenog te u Abu Dhabiju 24. i 25. studenog.

Međutim, Hnatov je u devetominutnom intervjuu pojasnio kako se o veličini Oružanih snaga Ukrajine (OSU) razgovaralo isključivo u kontekstu snage koja bi realno mogla odvratiti Rusiju od budućih napada nakon sklapanja mira. Naglasio je da ukrajinska delegacija nije vidjela nikakve prijedloge niti je pristala na bilo kakvo ograničenje veličine ili borbene sposobnosti vojske.

"Nije se radilo o smanjenju Oružanih snaga Ukrajine. Radilo se o pogledima na veličinu Oružanih snaga u mirnodopsko vrijeme. To je vrlo diskutabilna tema", izjavio je Hnatov. Hnatov, odlikovani časnik marinaca s 27 godina službe i gotovo desetljećem borbenog iskustva, u Ukrajini slovi kao zapovjednik "nove generacije", poznat po bliskim vezama s vojnicima na bojištu i primjeni novih tehnologija poput dronova. Drugu najvišu poziciju u ukrajinskoj vojsci preuzeo je u ožujku 2025.

Navodni američki pritisak i suradnja s Kremljom

Hnatovljeve izjave dolaze u trenutku sve većeg raskoraka između retorike Bijele kuće i Kremlja, koji tvrde da je mirovni sporazum blizu, te ukrajinsko-europskog stajališta da se ukrajinska vojska učinkovito bori. U Kijevu i europskim prijestolnicama smatraju da su tvrdnje Washingtona vođene Trumpovom vanjskom politikom koja ide na ruku Rusiji.

Samo nekoliko sati nakon Hnatovljeve izjave, novinska agencija Bloomberg objavila je transkripte telefonskih razgovora koji, kako se čini, dokumentiraju blisku suradnju između Trumpove administracije i Moskve u nametanju teških mirovnih uvjeta Ukrajini.

Prema Bloombergu, u razgovoru od 14. listopada, glavni pregovarač Bijele kuće za Rusiju Steve Witkoff navodno je koordinirao s višim savjetnikom Kremlja Jurijem Ušakovom telefonski razgovor između Vladimira Putina i Donalda Trumpa. Cilj je bio uskladiti zajedničku pregovaračku strategiju uoči mirovnih pregovora između Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

Transkript poziva od 29. listopada između Ušakova i Putinovog osobnog izaslanika Kirila Dmitrieva otkriva, pak, plan da SAD predstavi Ukrajini popis ruskih zahtjeva kao da su američki. Dvojica dužnosnika Kremlja činila su se uvjerenima da je Bijela kuća pristala na tu varku.

Američki dužnosnici, predvođeni državnim tajnikom Marcom Rubiom, u utorak su demantirali ove navode, tvrdeći da se razgovori nikada nisu dogodili te da mediji izmišljaju "lažne vijesti" kako bi naštetili mirovnom procesu. "Amerika želi mir i ne zauzima strane u rusko-ukrajinskom ratu", poručio je Rubio.

Poruka Kijevu: "Gubite"

Dodatnu težinu ukrajinskim tvrdnjama o suradnji Bijele kuće i Kremlja dao je i istraživački članak NBC Newsa od 25. studenog. U njemu se detaljno opisuje posjet američkog tajnika vojske Daniela Driscolla i načelnika stožera američke vojske Randyja Georgea Kijevu 19. i 20. studenog, pod krinkom "vojne suradnje".

Prema izvješću, Driscoll i George, umjesto da su razgovarali o mogućoj vojnoj pomoći, navodno su zahtijevali da Ukrajina odmah pristane na rusko-američke mirovne uvjete jer se "situacija za Ukrajinu s vremenom bi se samo pogoršavala, i bilo je bolje pregovarati o mirovnom sporazumu sada, nego završiti u još slabijoj poziciji u budućnosti."

Jedan izvor prenio je NBC-ju da je poruka američkog vojnog vrha Ukrajini bila nedvosmislena: "Gubite... i morate prihvatiti dogovor."

Samo nekoliko sati prije nego što su Driscoll i George u Kijevu predstavili navodne ruske zahtjeve, ruski raketni i bespilotni napadi ubili su 31 ukrajinskog civila i ranili više od 70, većinom u napadu na stambenu zgradu u gradu Ternopolu.

Trumpova računica i stvarnost na terenu

Američki predsjednik Donald Trump u utorak je novinarima u zrakoplovu Air Force One poručio kako Kijev mora napraviti značajne ustupke Rusiji ili će biti uništen.

"Gledajte. Kako se ovo razvija - ide u jednom smjeru. Dakle, ovo je zemlja koju će Rusija ionako zauzeti za nekoliko mjeseci. Pa ako se želite boriti i izgubiti još 50-60 tisuća ljudi... Ili želite nešto učiniti sada?", rekao je Trump.

Međutim, stvarna situacija na bojištu ne potvrđuje Trumpova predviđanja. Prema neovisnim analitičarima, Ruska Federacija od studenog 2025. kontrolira oko 19 posto ukrajinskog teritorija. Od siječnja 2023., ruske snage su, uglavnom kroz iscrpljujuće frontalne napade, osvojile oko 5.900 četvornih kilometara. To znači da mjesečno osvajaju tek oko 165 do 170 četvornih kilometara.

Ovim tempom, ruskoj vojsci ne bi trebalo "nekoliko mjeseci", već otprilike trinaest godina da zauzme regije Luhansk, Donjeck, Zaporižja i Herson, čime bi ispunila svoje trenutne teritorijalne zahtjeve. Takvo osvajanje bi, prema procjenama, rusku vojsku koštalo između 650.000 i 800.000 mrtvih i ranjenih vojnika.

Da otpor ne jenjava, svjedoči i napad u noći s utorka na srijedu, kada su ukrajinski dronovi kamikaze preletjeli gotovo 1.000 kilometara ruskog zračnog prostora. Cilj je bila tvornica vojne elektronike u gradu Čeboksariju u regiji Ural, gdje su odjeknule višestruke eksplozije i izbio požar.

Ruske vlasti priopćile su da su svi dronovi oboreni, ali da će stanovništvo u blizini tvornice biti evakuirano iz predostrožnosti. Istovremeno, Glavni stožer ukrajinske vojske u srijedu je izvijestio da su ruski gubici u posljednja 24 sata iznosili 980 poginulih ili teško ranjenih vojnika.