DANA 28. svibnja 585. godine prije Krista dogodio se jedan od najneobičnijih trenutaka antičke povijesti. Usred krvave bitke između dviju velikih sila tadašnjeg svijeta, Lidijaca i Medijaca, nebo se iznenada zamračilo, a Sunce gotovo potpuno nestalo.

Prema antičkim zapisima, prizor je izazvao takav strah među vojnicima da su obje vojske odmah prekinule borbu i sklopile mir. Taj je događaj danas posebno važan jer se smatra jednim od najstarijih događaja u ljudskoj povijesti kojima povjesničari mogu pridružiti potpuno točan datum.

Rat koji je trajao godinama

Sukob između Lidijskog Kraljevstva i Medijskog Carstva trajao je nekoliko godina. Lidija se nalazila na području današnje zapadne Turske, dok su Medijci vladali velikim dijelom Irana i okolnih područja.

Dvije sile borile su se za prevlast u Anatoliji, a rat je bio toliko iscrpljujuć da su obje strane tražile odlučujuću pobjedu. Prema grčkom povjesničaru Herodotu, sudbonosna bitka vodila se kod rijeke Halis, današnjeg Kızılırmaka u Turskoj.

Tada se dogodilo nešto što su ljudi tog vremena mogli doživjeti jedino kao nadnaravni znak.

Dan kada je Sunce nestalo

Usred borbe nastupila je potpuna pomrčina Sunca. Dan se pretvorio u noć, a vojnici su ostali u potpunom šoku.

Herodot piše da je pomrčinu navodno predvidio grčki filozof i matematičar Tales iz Mileta, jedan od najpoznatijih mislilaca antičkog svijeta. Koliko je ta priča točna, povjesničari i danas raspravljaju. Većina smatra da Tales vjerojatno nije mogao precizno izračunati pomrčinu na način na koji to danas radimo, ali moguće je da je znao za određene astronomske cikluse koji su mu omogućili okvirno predviđanje.

Bez obzira na to, sama pomrčina nije upitna. Moderni astronomski izračuni potvrđuju da se velika pomrčina Sunca zaista dogodila 28. svibnja 585. pr. Kr. i bila vidljiva upravo na području Male Azije.

Zbog toga je taj događaj iznimno važan za povjesničare. Astronomija omogućuje vrlo precizno računanje položaja nebeskih tijela tisućama godina unatrag, pa je moguće gotovo do minute rekonstruirati kada se pomrčina dogodila.

Mir nakon straha

Prema Herodotu, obje su vojske nakon pomrčine odmah prekinule bitku. Umjesto nastavka rata, Lidijci i Medijci odlučili su sklopiti mir. Dogovor je dodatno učvršćen političkim brakom. Lidijski kralj Alijat dao je svoju kćer Arijenidu za medijskog princa Astijaga, koji će kasnije postati posljednji veliki kralj Medijaca.

Granica između dvaju kraljevstava određena je rijekom Halis, a sukob je završio bez jasnog pobjednika.

Zašto je ovaj datum toliko važan?

U staroj povijesti vrlo je teško odrediti potpuno precizne datume događaja. Mnoge civilizacije koristile su različite kalendare, a zapisi su često nepotpuni ili proturječni.

No astronomski događaji poput pomrčina ostavljaju "nebeski trag" koji se može matematički izračunati. Kada se takav događaj podudari s povijesnim zapisima, povjesničari dobivaju iznimno čvrstu vremensku točku.

Zato se pomrčina iz 585. pr. Kr. često navodi kao najstariji povijesni događaj kojem možemo pridružiti potpuno točan datum.

Iako postoje stariji zapisi iz Egipta, Mezopotamije ili Kine, kod većine njih nije moguće sa sigurnošću uskladiti tadašnje kalendare s današnjim računanjem vremena. Upravo zato ova pomrčina zauzima posebno mjesto u povijesti čovječanstva.

Priča koja i danas fascinira

Više od 2600 godina kasnije fascinantno je pomisliti da su ljudi usred rata gledali kako Sunce nestaje s neba, bez ikakvog razumijevanja što se zapravo događa. Za njih je to bio znak bogova. Za moderne znanstvenike postao je jedan od ključnih trenutaka za razumijevanje kronologije antičkog svijeta.

A zahvaljujući astronomiji danas možemo reći nešto što je za tako daleku prošlost prava rijetkost: znamo točan datum tog događaja.