RUSIJA bi mogla izvesti ograničeni vojni upad u Estoniju kako bi ispitala odlučnost i otpornost NATO saveza, navodi se u scenariju koji je objavio američki think tank Institut za proučavanje rata (ISW), a prenosi Newsweek. Analiza stiže u trenutku pojačanih napetosti između Moskve i Tallinna.

Ruska obavještajna služba FSB prošlog je tjedna uvela ograničenja u dva ruska okruga u Lenjingradskoj oblasti uz granicu s Estonijom - Kingisepu i Slanciju - zabranivši noćno kretanje i pristup dijelovima rijeke Narve koju dijele obje države.

Ovaj potez Moskve uslijedio je nakon što je Estonija najavila da će potpuno zatvoriti svoju granicu s Rusijom ako Vladimir Putin proglasi masovnu mobilizaciju kako bi nadoknadio goleme gubitke u ratu protiv Ukrajine, što bi moglo potaknuti novi val masovnog bijega Rusa iz zemlje.

Zauzimanje zgrada i proglašenje "Narvske Narodne Republike"

Dužnosnici diljem baltičke regije već duže vrijeme upozoravaju na upade ruskih dronova, povrede zračnog prostora, sabotaže i druge hibridne prijetnje, a ISW procjenjuje da bi se na prvoj liniji ruskog udara na NATO mogao naći grad Narva, pogranično mjesto s većinski ruskim stanovništvom.

Cilj takvog poteza bio bi testiranje Članka 5. Sjevernoatlantskog ugovora o uzajamnoj obrani, prema kojem se napad na jednu članicu smatra napadom na cijeli savez. Stručnjaci iz ovog washingtonskog instituta naglašavaju da Rusija trenutno ne gomila vojne snage uz baltičke države te da je ruska invazija na NATO izuzetno malo vjerojatna dok god je Vladimir Putin vojno vezan za rat u Ukrajini.

Ipak, ISW upozorava da bi čak i ograničeni scenarij "pred vojne strukture NATO-a stavio niz izrazito kompliciranih izazova i odluka".

"Budemo li vjerovali da je opasnost od napada porasla, reći ćemo to"

Susan Lilleväli, glavna direktorica u odjelu za komunikacije estonskog ministarstva vanjskih poslova, izjavila je za Newsweek da ISW s pravom napominje kako je opći ruski napad na članicu NATO-a malo vjerojatan te da je scenarij ograničene operacije isključivo teoretski model. "Moguće scenarije ne smijemo pretvarati u činjenice", rekla je Lilleväli.

"Bude li stvarnog razloga za vjerovanje da je opasnost od vojnog napada porasla, mi ćemo to jasno reći", dodala je estonska dužnosnica.

Dronovi, domaći agenti i blokada reakcije SAD-a

Prema scenariju ISW-a, Rusija bi mogla iskoristiti bespilotne letjelice dugog dometa, letjelice navođene optičkim vlaknima i radiovalovima s dometom do 65 kilometara iza granice, kao i dronove-kamikaze dugog dometa za gađanje položaja NATO-a.

Kada bi procijenili da je trenutak pogodan, ruski agenti koji se već nalaze u Narvi zauzeli bi ključne zgrade, uključujući gradske institucije, proglasili "Narvsku Narodnu Republiku" i javno pozvali Moskvu da ih zaštiti.

Rusija bi se u tom slučaju mogla uključiti korištenjem unaprijed raspoređenih dronova i protuzračnih postrojbi, ali bez formalnog ulaska svoje kopnene vojske na estonski teritorij, osim ako Tallinn ne odluči zaoštriti situaciju. Ruske dronove koji bi napadali estonske snage sigurnosti u pokušaju oslobađanja zauzetih zgrada podržavali bi i proruski elementi u samoj Narvi upravljajući vlastitim taktičkim dronovima.

Testiranje saveza u trenutku europsko-američkih neslaganja

ISW ističe da bi nesuglasice između Sjedinjenih Država i europskih saveznika oko obrane teritorija i zračnog prostora NATO-a mogle usporiti ili potpuno spriječiti uključivanje SAD-a u sukob, pri čemu bi ruski informacijski i psihološki rat mogao još dublje zabiti klin između Washingtona i Europe.

Međutim, takav bi scenarij za samog Putina značio golem rizik od otvorenog odgovora NATO-a, što bi ga prisililo na težak izbor: izravni sukob sa zapadnim savezom ili nastavak rata u Ukrajini, dodaje ISW.

Lilleväli iz estonskog ministarstva vanjskih poslova podsjeća da su ruske snage i dalje duboko zaglibljene u ratu protiv Ukrajine te da dostupni obavještajni podaci ne daju povoda za sumnju da Moskva priprema otvaranje novog velikog ratišta protiv NATO-a.

"To ne znači da podcjenjujemo dugoročnu stratešku prijetnju: Rusija ostaje najozbiljnija i dugoročna prijetnja europskoj sigurnosti, ali moramo ostati mirni, oprezni i spremni", naglasila je. Dodala je i kako su saveznici dokazali spremnost i sposobnost reagiranja rušenjem dronova koji su povrijedili zračni prostor NATO-a, što potvrđuje da svako kršenje granica nailazi na odlučan odgovor.

Sve podsjeća na scenarij njemačkog profesora o ratu 2028.

Hipotetski model ISW-a o Narvi nije predviđanje događaja, nego scenarij kojim se objašnjava kako bi Moskva mogla pokrenuti malu vojnu operaciju protiv NATO-a i prisiliti savez na donošenje odluke o tome hoće li aktivirati Članak 5.

Ovaj model podsjeća na teze iz knjige "Ako Rusija pobijedi: Scenarij", koju je objavio njemački politolog Carlo Masala, profesor međunarodne politike na Sveučilištu Bundeswehra.

Masala u svojoj knjizi također predviđa da bi operaciji u Narvi, kao i na estonskom otoku Hiiumaa, prethodila propagandna kampanja o navodnom progonu građana koji govore ruski, što u potpunosti oponaša retoriku Kremlja uoči napada na ukrajinski Donbas 2014. godine. Njemački stručnjak također predviđa podjele unutar NATO-a oko pokretanja Članka 5. u uvjetima slabijeg američkog angažmana.

No, za razliku od modela ISW-a, Masala u svojoj knjizi mogući napad smješta u 2028. godinu, nakon što rat u Ukrajini završi u korist Moskve, pri čemu bi Kijev morao predati 20 posto svog teritorija i odustati od članstva u NATO-u uz slaba sigurnosna jamstva.

Masala je za Newsweek još u listopadu 2025. izjavio kako u Moskvi postoje utjecajni krugovi koji više ne vjeruju u Članak 5. te bi ga rado iskušali u praksi. "Rusi postaju sve nesmotreniji u testiranju snage odvraćanja NATO saveza", rekao je tada Masala, dodajući kako Moskva time prije svega želi zabiti klin između europskih zemalja i NATO-a.