Foto: FAH

TIJEKOM jednog od njihovih prvih sastanaka, Angela Merkel održala je govor pred Barackom Obamom i Kongresom SAD-a. Rekla je da je Amerika zemlja njenih snova te da neće nikad zaboraviti trenutak kad je prvi puta ugledala Tihi ocean. Bila je to jedna od rijetkih prilika kad je njemačka kancelarka zvučala kao predsjednik SAD-a.

Nekoliko godina kasnije, Merkel se nalazi u nezgodnoj poziciji. Pod pritiskom je da Ameriku poduči istim onim vrijednostima kojima se divila, piše Philip Oltermann za Guardian.

Merkel je Trumpu čestitala na uspjehu, ali s uvjetima koji se obično nude Rusiji ili Kini. Ponudila je suradnju na pitanjima demokracije, slobode i slično, ali je dodala da to mora biti neovisno od nečije boje kože, vjere i spola.

Obama i Merkel su zajednički izjavili kako se svijet neće vratiti na stanje prije globalizacije. ''Nijemci i Amerikanci moraju ugrabiti priliku da oblikuju globalizaciju prema svojim vrijednostima i idejama'', rekli su.

Borba za univerzalne vrijednosti

Tijekom europske izbjegličke krize Merkel je zauzela stav koji je naglašavao univerzalne vrijednosti, a ne nacionalne interese. Iako je rezultat toga bio uspon desničarskih stranaka, njemački politički krajolik je stabilniji nego onaj u Velikoj Britaniji ili Francuskoj.

Iako se Njemačka javnost sprda s njenom ponovnom kandidaturom, sve osim toga smatralo bi se bijegom od odgovornosti.

Njemačka desničarska stranka, Alternative für Deutschland, vjerojatno će ući u parlament na sljedećim izborima, ali bi se trebalo dogoditi čudo veće nego ono u Britaniji ili SAD-u da uđu u vladu. Koalicije s desničarima su i dalje tabu, a većinske su vlade matematički nemoguće u njemačkom stranačkom sustavu.

Unatoč tome što će Merkelica vjerojatno ostati kancelarka još četiri godine, u Berlinu strahuju da će se Njemačka mučiti sa statusom predvodnika liberalne demokracije.

Povjesničarka Slyke Tempel smatra da još uvijek postoji vjerovanje u liberalno pluralističko društvo. ''Ipak, to vjerovanje nikad ovako ozbiljno nije dovedeno u pitanje', kaže.

Nijemci protiv vojnih intervencija

Na početku godine ministrica obrane postavila je cilj smanjenja vojne potrošnje na 2% budžeta, preporučenu potrošnju za članice NATO-a. Nijemci ne žele vojne intervencije te su tako odbili sudjelovati u akcijama u Siriji.

Čak i da Njemačka poveća svoje troškove za obranu, NATO je još uvijek previše ovisan o SAD-u, koji pokriva 75% obrambenih troškova NATO-a. Glasnogovornik SPD-a, Niels Annen rekao je da Njemačka ne može dostići očekivanja. ''Naša je snaga u posredovanju, ne u vojsci'', rekao je.

Čak i da Trump ne izvrši svoje obećanje o preispitivanju uloge SAD-a u NATO paktu, njegova je pobjeda već trajno promijenila geopolitičke odnose. SAD je trajno promijenio odnose moći u Europi. Sad kad ništa više nije sigurno, stare bi se napetosti mogle vratiti.

Britanija i Francuska su jedine zemlje u Europi koje posjeduju nuklearno naoružanje. Moguće je da će ga koristiti kao adut u nekim budućim pregovorima. Novi će odnosi moći testirati stvarnu snagu Njemačke.