KADA je Kina 31. prosinca 2019. Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) prvi put prijavila slučajeve koronavirusa, znanstvena zajednica ih je opisala kao slučajeve misterioznog virusa ili misteriozne upale pluća jer bolest tada nije imala ni ime.

U roku od dva tjedna, kineski su znanstvenici sekvencionirali genom virusa, a u roku od tri napravljeni su prvi kompleti za testiranje, koje je kasnije podijelio WHO.

U samo godinu dana od prijave prvih infekcija, u više država počelo je cijepljenje protiv covida-19 te smo svjedočili najbrže razvijenim cjepivima do sada.

Bez presedana je koliko smo brzo saznali nevjerojatno puno stvari o koronavirusu. Ipak, još dosta toga ne znamo, a covid-19 je do sada na svijetu odnio 1.7 milijuna života.

Nepoznanice oko covida-19 variraju od osnova - poput nedoumice o tome kako je krenula pandemija - pa do složenijih pitanja, uključujući ono kada će napokon završiti.

Nepoznanica - podrijetlo virusa

Pitanje podrijetla virusa prožeto je teorijama zavjere i lažnim informacijama. Na početku se činilo kako je koronavirus povezan s tržnicom u Wuhanu u kojoj se prodaju žive životinje. No istraživanje koje je objavljeno u poznatom znanstvenom časopisu Lancet pokazalo je da trećina prvih pacijenata nije imala izravnu vezu s tom tržnicom.

Neki su se stoga, uključujući američkog predsjednika Donalda Trumpa, zapitali je li ovaj virus možda nastao u laboratoriju u Wuhanu. Za sada znanstveni podaci sugeriraju da je podrijetlo covida-19 prirodno i da se najbliži rođaci koronavirusu previše od njega genetski razlikuju da bi on "procurio" iz nekog laboratorija i pokrenuo žarišta.

Zanimljivo je da su naknadna istraživanja utvrdila da je covid-19 možda cirkulirao Sjedinjenim Državama i Europom još u prosincu 2019., mjesecima ranije nego što se mislilo, nakon čega su kineski državni mediji plasirali priču da je virus možda nastao izvan granica te zemlje.

No mikrobiolog Peter Collignon s Australskog nacionalnog sveučilišta smatra da to što je  virus vjerojatno cirkulirao SAD-om i dijelovima Europe prije nego što su službeno dijagnosticirani prvi slučajevi u tim zemljama ne znači automatski da on potječe izvan Kine. Svjetska zdravstvena organizacija pokrenula je istragu kako bi se utvrdilo je li covid-19 mogao kružiti Kinom prije nego što su prvi slučajevi otkriveni u prosincu.

Također još uvijek nije poznato gdje je virus prvi put prešao na ljude i je li prije toga prvo zarazio životinjskog posrednika, poput ljuskavca ili cibetke. Na ovo pitanje možda nikada nećemo dobiti odgovor. Prošlo je 40 godina nakon otkrića ebole, a još uvijek ne znamo od koje je točno životinje ova bolest potekla, piše CNN.

Nepoznanica - virus neke ljude teže pogađa od drugih

Kada je covid-19 prvi put identificiran, smatralo se da se radi o respiratornoj bolesti. No kako su mjeseci odmicali, pokazalo se da koronavirus nosi sa sobom čitav niz raznih simptoma i mogućih komplikacija.

Primjerice, mnogi zaraženi su izgubili osjet njuha ili okusa, neki su povraćali ili imali proljev, a neki osip ili promjene boje kože na prstima ruku i nogu.

Sada znamo da oni koje prebole covid-19 mogu imati dugotrajne posljedice, uključujući tjeskobu, oštećenje na mozgu i kronični umor. Istraživanje objavljeno u časopisu British Medical Journal pokazalo je da oko 10% pacijenata pati od takozvanog dugotrajnog covida; odnosno simptoma koji su se znali protezati i dulje od 12 tjedana.

Stručnjaci još uvijek ne znaju koliko točno mogu trajati posljedice zaraze koronavirusom ni zašto ova bolest neke ljude pogađa teže od drugih.

U studenom je u časopisu Annals of Internal Medicine objavljen slučaj u kojem su dva 60-godišnja jednojajčana blizanca zaražena covidom-19 imala vrlo različite posljedice. Jedan blizanac je pušten iz bolnice nakon dva tjedna bez ikakvih komplikacija, a drugi je prebačen na intenzivnu njegu i na respirator.

Ovo je slikovit primjer onoga čemu medicinari svjedoče već neko vrijeme – iako postoje skupine koje imaju veći rizik, zbog starije dobi ili drugih oboljenja, od razvijanja težih simptoma, ponekad se čini da je to stvar slučaja jer na respiratoru znaju završiti i mladi ljudi bez ikakvih kroničnih bolesti.

Studije su pokazale da su muškarci i osobe starije životne dobi skloniji težem obliku covida-19. Stručnjaci su donekle upućeni u to zašto djeca rijetko imaju teže simptome; jer u nosnoj šupljini imaju manje receptora ACE2 putem kojih koronavirus ulazi u naše stanice. No još uvijek ne mogu objasniti zašto stariji ljudi imaju tako visoku stopu smrtnosti od koronavirusa - mnogo veću od uobičajene gripe.

Nepoznanica - kako se točno koronavirus širi

Kina je još u siječnju priopćila da se virus vjerojatno počeo širiti s čovjeka na čovjeka. No skoro godinu dana kasnije još se uvijek raspravlja o tome kako se točno to događa.

Znanstvenici smatraju kako je ključan način širenja virusa kapljice koje izbacimo prilikom kašljanja ili kihanja. Te kapljice padaju na pod u razdaljini od jednog ili dva metra te su zaštitne maske efektivne u sprječavanju širenja te vrste. No neki tvrde da se covid-19 širi i aerosolima, odnosno mnogo manjim česticama koje mogu satima ostati suspendirane u zraku i putovati većim udaljenostima, pri čemu maske onda pružaju mnogo manju zaštitu.

Postoji još nepoznanica oko širenja covida-19. Primjerice, još  uvijek nije poznato kolika je količina virusa potrebna da bi se netko zarazio. Dodatno, zna se da će djeca najčešće biti asimptomatska, ali se još uvijek ne zna u kojoj točno mjeri ona mogu zaraziti starije osobe.

Nepoznanica - koliko dugo traje imunitet

Stručnjaci sa Sveučilišta Hong Kong su u kolovozu objavili da se 33-godišnjak nakon 4,5 mjeseci ponovno zarazio koronavirusom. No dobra vijest je da se radi o rijetkom slučaju; čini se da oko 99% zaraženih covidom-19 ima imunitet najmanje šest mjeseci.

No, postavlja se pitanje koliko stvarno traje prirodni imunitet od covida-19 te koliko će trajati onaj kojeg će pružiti cjepivo. Trenutno se čini da su cjepiva protiv koronavirusa učinkovitija od cjepiva protiv gripe, koje treba primijeniti svake godine.

Znanstvenici su optimistični u pogledu cjepiva i smatraju da je vjerojatnost dugoročnih nuspojava mala, no još uvijek ne znaju hoće li virus mutirati na takav način da će cjepivo postati manje učinkovito. Stručnjaci smatraju da je dobro što prije procijepiti populaciju, između ostalog zbog toga što će to spriječiti stvaranje opasnih mutacija. Naime, što virus duže cirkulira, to je veća vjerojatnost pojave raznoraznih mutacija koje mogu virus učiniti zaraznijim, smrtonosnijim ili otpornijim na cjepiva.

Nepoznanica - kada će pandemija biti gotova

Sva ova pitanja vode onome glavnom: kada će sve ovo završiti?

Ljudi diljem svijeta polažu nade u cjepivo, ali to ne znači da se radi o brzom rješenju. Vjerojatno će trebati nekoliko godina da se cijepi većina svjetske populacije, odnosno dovoljno da se zaustavi širenje pandemije. Dodatno, mnogi su najavili kako se ne misle cijepiti.

Čak i ako je netko cijepljen, još uvijek postoji mala vjerojatnost da se zarazi koronavirusom. Ostaje također pitanje može li cijepljena osoba proširiti infekciju drugima ako nema simptome.

Tako da postoji velika vjerojatnost da ćemo i nakon široko rasprostranjenog cijepljenja i dalje morati koegzistirati s virusom. Treba napomenuti da je cjepivom do sada iskorijenjen samo jedan virus – virus velikih boginja. Nakon cijepljenja se obično zaustavi cirkulacija virusa, ali to ne znači da je on u potpunosti suzbijen te se često u slučaju slabe procijepljenosti među građanima javljaju nova žarišta; kao što je to slučaj s ospicama.

Više stvari može utjecati na to koliko će dugo među nama cirkulirati neki virus. Moguće je da će on s vremenom postati manje smrtonosan ili zarazan, ali je moguće i da postane virulentniji. Primjer toga je Velika Britanija koja je nedavno objavila kako je identificirala novi soj koronavirusa za koji se čini da je 70% zarazniji od starog.