MANJE odlikaša, više nedovoljnih ocjena - tako je izgledao uspjeh učenika u prošloj školskoj godini, prema službenim podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja. Ukupan opći uspjeh nešto je slabiji nego prošle školske godine, a više je i izostanaka, kao i kaznenih mjera, piše N1.

"Bilo je možda lakše doći do boljih ocjena u tom smislu da je nastavnicima bilo teže procijeniti znanje učenika na daljinu nego što je to u razredu. Tako da, onda kad niste baš sigurni, većina učitelja će radije dati učeniku više nego manje", rekao je u razgovoru za N1 ravnatelj zagrebačke Osnovne škole Špansko-Oranice Darko Cesar.

A onda prošle godine povratak u škole i ocjenjivanje uživo. Podaci Ministarstva pokazuju da je, iako ih i dalje ima puno, prošle školske godine ipak bilo manje odlikaša nego godinu ranije. Pao je i broj onih koji su prošli s 5.0, pa superodlikaša ima 20 tisuća manje nego u godini korone. Bez obzira na to što odlikaša ima manje, opći uspjeh učenika porastao je za više od pet posto.

Jokić: Došlo je do inflacije ocjena

Boris Jokić s Instituta za društvena istraživanja ističe da je došlo do inflacije ocjena u smislu da su ocjene bile puno blaže, odnosno u jasnim terminima - puno više.

"Vraćamo se u normalnija vremena, taj zamah k tome da objektiviziramo ocjenjivanje, da ono postane realnije, treba iskoristiti, to pozdravljam. Tu situaciju da se dolazi do normalnije raspodjele ocjena", rekao je Jokić. No sindikati tvrde da ni situacija prije pandemije nije bila dobra te da su potrebne veće i konkretnije promjene u sustavu ocjenjivanja.

Sindikalist Stipić: Te ocjene usmjeravaju njihove živote

"Problem ocjena je previše dubok, tu bi, nažalost, trebalo cijeli sustav na drugačiji način posložiti da bi ocjene bile ono zbog čega i postoje, a to je da budu realan pokazatelj onoga što učenik zna. To je jako važno jer ti učenici onda kasnije temeljem tih ocjena odlaze, dakle, te ocjene usmjeravaju njihove živote", kaže Željko Stipić iz Sindikata Preporod.

A opće je poznato da ocjene očito nisu uvijek najbolji pokazatelj stvarnog znanja učenika. Pokazali su to i eksperimentalni nacionalni ispiti. Od sljedeće će godine oni biti dio sustava.

Uvodi se građanski odgoj

"Jedino ćemo tada moći, na temelju relevantnih standardiziranih ispita, vidjeti koja je razina postignuća učenika kad budu svi u istoj situaciji. Neće, dakle, biti subjektivnog dojma učitelja, nego će naprosto svi imati priliku raditi isti ispit u isto vrijeme koji će biti ocijenjen po istim relevantnim kriterijima", ističe ravnatelj NCVVO-a Vinko Filipović.

Nacionalne će ispite u ovoj školskoj godini pisati svi osmaši u Hrvatskoj pa bi njihovi rezultati trebali dati jasniju sliku znanja osnovnoškolaca. A u školske se klupe i oni, kao i svi ostali učenici osnovnih i srednjih škola, vraćaju u ponedjeljak. Dio zagrebačkih srednjoškolaca i s izbornim predmetom više. Naime, uvodi se građanski odgoj.