Foto: FAH

PAPA Franjo kazao je sinoć da bi neka treća zemlja, poput Norveške, trebala pokušati posredovati u razmiricama između Sjeverne Koreje i Sjedinjenih Država kako bi "ohladila" situaciju koja je postala "vrlo vruća" i otvara rizik nuklearnih razaranja.

Franjo je dodao da vjeruje kako bi "dobar dio čovječanstva" bio razoren u sveopćem ratu.

Govoreći novinarima u zrakoplovu kojim se vraćao u Vatikan iz Kaira, papa Franjo kazao je kako je spreman susresti se s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom kada u lipnju bude u Europi dodavši međutim da ne zna je li Washington poslao zahtjev za susretom.

Odgovarajući na pitanje o napetostima između Sjeverne Koreje i SAD-a, Franjo je istaknuo kako Sjedinjene Države moraju ponovno potvrditi svoje vodstvo u svjetskoj diplomaciji.

"Pozivam i pozivat ću sve čelnike, kao što sam pozivao čelnike na različitim mjestima, da rade na pronalaženju rješenja problema diplomatskim putem", kazao je Papa o krizi sa Sjevernom Korejom.

Norveška kao posrednik?

"Ima toliko puno posrednika u svijetu koji se nude, kao što je primjerice Norveška", rekao je papa Franjo tijekom novinske konferencije na kraju svog posjeta Egiptu.

"Ona (Norveška) uvijek je spremna pomoći. Ona je jedna, a ima takvih mnogo. No put je put pregovaranja, diplomatskog rješenja", kazao je Papa u razgovoru s novinarima koji je trajao oko 30 minuta.

Papa je izrazio duboku zabrinutost krizom u odnosima sa Sjevernom Korejom. "Pitanje raketa u (Sjevernoj) Koreji aktualno je više od godine dana, no sada se čini da je situacija postala vruća".  

Sjeverna Koreja u subotu je pokusno ispalila još jednu raketu kratko nakon što je američki državni tajnik Rex Tillerson izjavio da, ako se ne uspije staviti pod kontrolu nuklearni i balistički program Pjongjanga, to može dovesti "do katastrofalnih posljedica".

Papino spominjanje Norveške kao medijatora u pregovorima vjerojatno je uslijedilo zbog uloge koju je ta zemlja odigrala smirujući napetosti između Izraela i Palestinaca. Norveška je tajno pregovarala o postizanju sporazuma između dviju sukobljenih strana na Bliskom istoku i zaslužna je za Sporazum iz Osla postignut ranih 90-ih godina prošlog stoljeća.