Papa Lav XIV. stiže na Kanare: "Luka srama može postati luka nade"
POSJET pape Lava XIV. španjolskim Kanarskim otocima, koji se proteklo desetljeće bore s velikim porastom neregularnih migracija, stavit će u središte pozornosti odnos prema migrantima, najavili su lokalni katolički čelnici. Ovaj povijesni, prvi posjet jednog pape tom arhipelagu počinje u četvrtak, a uslijedit će nakon što je Sveti Otac u ponedjeljak boravio u Madridu, piše Reuters.
Papa će posjetiti luku Arguineguin na Gran Canariji, koju je lokalni gradonačelnik 2020. godine opisao kao mjesto "neljudskih uvjeta" nakon što je ondje na doku bilo smješteno 1000 migranata, dok su tisuće spavale na otvorenom. U petak će se Sveti Otac uputiti u migrantski centar na Tenerifima, gdje će se susresti s više od tisuću migranata. Među njima će biti preživjeli s opasnog i često smrtonosnog putovanja iz Afrike pretrpanim čamcima, kao i oni koji su stigli iz Latinske Amerike.
Biskup Kanarskih otoka Jose Mazuelos izjavio je za list Canarias7 kako se nada da "luka srama može postati luka nade" zahvaljujući Papinu posjetu. "Neka ovaj posjet pomogne dokinuti atlantsku rutu, osigurati human i cjelovit pristup migracijama te potaknuti Europu da preuzme proaktivnu ulogu u rješavanju migrantskog pitanja", poručio je biskup.
Opasna atlantska ruta
Papa je još u ponedjeljak u Madridu upozorio da nedostatak pomoći migrantima diljem svijeta dovodi u pitanje "etičke temelje međunarodnog poretka".
Sedam otoka uz atlantsku obalu sjeverozapadne Afrike, udaljenih više od 1000 kilometara od kopnene Španjolske, samo je 2024. godine zabilježilo rekordan dolazak 46.843 neregularna migranta, dok ih je 2015. bilo manje od tisuću, pokazuju službeni podaci.
Iako je broj dolazaka 2025. pao za 60 posto na 17.788, nakon što je Španjolska potpisala sporazume o jačanju kontrole migracija s državama poput Mauritanije, brodovi i dalje isplovljavaju iz udaljenih zemalja kao što su Gambija i Gvineja Bisau, što produljuje ionako opasno putovanje.
Prema podacima nevladine organizacije Caminando Fronteras, više od 3000 ljudi smrtno je stradalo 2025. godine pokušavajući doći do Kanarskih otoka. El Hierro, jedan od najmanjih i najudaljenijih otoka, 2024. je primio broj migranata koji odgovara gotovo dvostrukom broju njegovih stanovnika, kojih je oko 11.000.
Lamine Endour, koji je na otoke stigao 2018. iz El Aaiúna u Zapadnoj Sahari, iskoristio je medijsku pažnju Papina posjeta za apel. "Želim mu zahvaliti na svemu što čini, ali i zamoliti za veću podršku Kanarskim otocima kako bi mogli nastaviti pomagati migrantima", kazao je.
Španjolska politika i spora legalizacija
Darwin Rivas, svećenik na El Hierru koji pomaže migrantima pri dolasku na otok, vjeruje da će Papin posjet pomaknuti globalni fokus s kontrole granica na stavljanje ljudskog dostojanstva u prvi plan.
"Ovaj posjet već pokreće srca i mislim da mora poslužiti rješavanju pitanja migracijskih politika", rekao je Rivas, koji se na Kanarske otoke doselio iz Venezuele i trebao bi se obratiti okupljenima na jednom od susreta s Papom.
Za razliku od većine europskih zemalja, Španjolska je zauzela otvoreniji stav prema migrantima te je uvela program za dodjelu boravišnih dozvola za više od pola milijuna ljudi bez dokumenata. Ta je inicijativa, međutim, izazvala kritike krajnje desnice u Španjolskoj i diljem Europe, a država se istovremeno bori sa sporom procedurom legalizacije statusa, zbog čega su tisuće ljudi u neizvjesnosti.
Zbog nedostatka dokumentacije, obrada zahtjeva i premještaj migranata na kopno često traju mjesecima, pa i godinama. Punoljetni migranti mogu dobiti dozvolu za boravak i rad u Španjolskoj, dok maloljetnici bez pratnje uglavnom ostaju na Kanarskim otocima, gdje im se pruža obrazovanje i podrška do 18. godine.
Ruth Socorro, 57-godišnja Peruanka koja je s obitelji migrirala na Gran Canariju, također će prisustvovati susretu s Papom. Migranti iz Latinske Amerike, prema službenim podacima, čine gotovo polovicu svih stranaca koji žive u Španjolskoj. "Njemu je stalo jer smo ljudska bića kao i svi drugi. Samo dolazimo iz drugih zemalja i ostavili smo puno toga iza sebe, ali na kraju smo svi isti", poručila je.