Tekst: S.C.H.
Foto: Ilustracija

NEVLADINA UDRUGA Partnerstvo za društveni razvoj predstavila je danas u Zagrebu knjigu pod nazivom "Dobro upravljanje i sukob interesa: Zašto mito nije najveći problem?", u kojoj iznosi rezultate istraživanja provedenog od 2006. do 2009. godine u osam gradova u Hrvatskoj na temu korupcije i sukoba javnog i privatnog interesa.

Knjiga je proizvod trogodišnjeg istraživanja provedenog u okviru CARDS projekta "Odgovor civilnog društva na korupciju", kojim su obuhvaćeni Čakovec, Karlovac, Osijek, Sisak, Split, Udbina, Vukovar i Zagreb.

Voditelj projekta i predsjednik Partnerstva za društveni razvoj Munir Podumljak u prezentaciji knjige je naglasio kako javne politike sprečavanja sukoba interesa u Hrvatskoj, uključujući zakonske akte, ali i lokalne opće i upravne akte, ne odgovaraju stvarnoj razini problema, odnosno ne sprečavaju prevladavanje privatnog interesa nad javnim, pogotovo na razini gradova i općina.

Nedovoljni mehanizmi kontrole sukoba interesa

Sasvim suprotno, tvrdi Podumljak, u javnim politikama, kako na lokalnoj, tako i na nacionalnoj razini, mehanizmi upravljanja sukobom interesa ne postoje ili su nedostatni, zbog čega buja utjecaj privatnog interesa nad javnim, a mehanizmi sprečavanja tih pojava postaju glavno oružje političkog ratovanja.

U svim spomenutim gradovima otkriveni su različiti primjeri sukoba interesa, najčešće u području javne nabave, suradnje između predstavnika lokalne uprave i građana ili medija, zapošljavanja u tijelima lokalne samouprave ili pak području upravljanja imovinom u javnom vlasništvu.

Jedan od najvećih problema Partnerstvo za društveni razvoj vidi u činjenici da u Hrvatskoj ne postoje sankcije za sukob interesa, zbog čega je sustav nemoćan pred tim problemom, a nepostojanje mjera otklanjanja štetnih posljedica izazvanih sukobom interesa samo potiče nove slučajeve korupcije koji se sve dublje infiltriraju u sustav uprave.

Postojeći Zakon o sprječavanju sukoba interesa je nedostatan

Uz to, kako se tvrdi, netransparentni odnosi između politike, uprave, udruga građana i medija na lokalnoj razini u potpunosti onemogućavaju javnu kontrolu nad političkim odlučivanjem i radom javnog sektora.

Sudionici su u raspravi nakon prezentacije iznijeli velik broj primjera sukoba interesa i korupcije s kojima su se susretali u praksi, te su se složili da postojeći Zakon o sprječavanju sukoba interesa treba unaprijediti, osigurati deklariranje interesa, a ne samo imovine dužnosnika u imovinskim karticama, te da je potrebno osigurati upravljanje sukobom interesa i pooštrenje sankcija u slučaju kršenja zakona. Također su najavljene i skore izmjene i dopune Zakona o sprječavanju sukoba interesa.

U raspravi su sudjelovali predsjednik Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe nacionalnog programa za borbu protiv korupcije Željko Jovanović, član Vijeća Nikola Kristić, novinari Aleksandar Stanković, Domagoj Margetić i Mario Profaca, predsjednik Neovisnog cestarskog sindikata Mijat Stanić, Dražen Ivanušec u ime Vladina Ureda za središnju javnu nabavu, predstavnici Vladina Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, predstavnica Vladina ureda za suradnju s udrugama Vesna Lendić Kasalo, predstavnica Vladina Ureda za ljudska prava Željka Burić, Nataša Đurović u ime Uskoka i mnogi drugi.