VOJNI analitičar i bivši saborski zastupnik Pero Kovačević analizirao je u HTV-ovoj emisiji "Studio 4" primirje SAD-a i Irana, sukob oko Hormuškog tjesnaca, jačanje Iranske revolucionarne garde i rat u Ukrajini.

Unatoč nedavno potpisanom primirju između Sjedinjenih Država i Irana, ponovno je došlo do sukoba oko kontrole Hormuškog tjesnaca. "Imamo mir, odnosno primirje na papiru, i nastavak ratnih djelovanja na terenu. Vjerojatno će se to tako i dalje nastaviti dok se ne uspostavi ta vruća crvena telefonska veza između Teherana i Washingtona", naveo je Kovačević. 

Smatra da se američki predsjednik Donald Trump nalazi u delikatnoj situaciji jer se, kako tvrdi, pokazalo da je procjena o mogućnosti slabljenja iranskog režima bila pogrešna.

"Očito je politička odluka o američko-izraelskoj invaziji na Iran počivala na procjeni da će uspjeti srušiti režim ako likvidiraju vodeće vojne zapovjednike i nanesu golemu štetu vojnoj infrastrukturi. No ta se procjena pokazala lošom. Podcijenili su Iran", ustvrdio je. 

"Očito u Hormuzu ništa nije jasno definirano"

Vjeruje da je Iran bio pripremljen za dugotrajan pritisak te da mu je glavni cilj bio očuvati režim. "Iranu je bilo bitno izdržati rat i sačuvati režim. U tome je uspio. Revolucionarna garda sada vodi sve konce", rekao je.

Dodao je da SAD i Trump više nemaju jednaku razinu autoriteta kao prije jer su, prema njegovim riječima, pokazali slabosti i u napadnim i u obrambenim djelovanjima.

"Amerika i predsjednik Trump više nemaju taj autoritet i snagu jer su pokazali dosta promašaja u napadnim djelovanjima. A vidimo i da njihova obrana nije tako moćna i jaka kao što je nekad bila", ocijenio je. 

Što se tiče novog sukoba oko Hormuškog tjesnaca, kazao je da primirje očito nije dovoljno jasno definiralo prava kontrole i prolaska brodova. "Svaka strana ima svoju verziju onoga što je sporazumom dogovoreno. Očito u Hormuzu ništa nije jasno definirano. To će se morati definirati pregovorima i uspostavom izravne telefonske veze", istaknuo je.

Tvrdi da ni SAD-u ni Iranu objektivno ne odgovara nastavak ratnih djelovanja. "Noćas su rekli da će se povući i jedna i druga flotila i da sada svi mogu prolaziti. Vidjet ćemo hoće li se to održati, ali vjerujem da će se uspjeti dogovoriti barem oko stvarnog mirovnog sporazuma", naveo je. 

"Revolucionarna garda zapravo vodi sve konce"

Osvrnuo se i na nagađanja da američka delegacija zapravo pregovara s predstavnicima Iranske revolucionarne garde, dok je iranski ministar vanjskih poslova tek formalno uključen u proces.

"Revolucionarna garda posebno je ojačala i ona zapravo vodi sve konce. Ministar vanjskih poslova u biti je samo glasnogovornik Revolucionarne garde i može reći i prihvatiti samo ono što mu ona dopusti", poručio je. 

Upozorio je da trenutačna neizvjesnost najmanje odgovara državama Bliskog istoka i Perzijskog zaljeva jer bez stabilnosti ne mogu obnoviti gospodarstvo ni izvoz energenata. "Ako se stvarno sklopi mirovni sporazum, njima će trebati najmanje pola godine da ponovno osposobe kapacitete za izvoz nafte, naftnih derivata i plina. U ovakvoj situaciji to nije moguće", napomenuo je. 

"Potrošene su tisuće projektila za Patriot i druge protuzračne sustave"

Tvrdi da su posljednji sukobi pokazali ozbiljne slabosti američkog obrambenog sustava. "Amerikanci nisu mogli zaštititi svoje vojne baze, a nisu uspjeli zaštititi ni svoje saveznike. Pokazali su velike propuste u obrani", ponovio je. 

Ustvrdio je da dugotrajni sukobi stvaraju velik financijski pritisak, ponajprije zbog sve skupljih sustava protuzračne obrane.

"Potrošene su tisuće projektila za sustave Patriot i druge protuzračne sustave. Amerikanci više nemaju dovoljno zaliha, a proizvodnja ne može pratiti potrošnju. Cijena projektila PAC-3 porasla je s oko četiri na gotovo sedam milijuna dolara. Ovaj rat postaje sve skuplji", naglasio je. 

"Ruski prihodi od izvoza nafte značajno su porasli"

Govoreći o ratu u Ukrajini, rekao je da je Kijev ostvario značajan uspjeh prebacivanjem napada duboko na ruski teritorij. "Ukrajina je napravila ogroman iskorak kada je uspjela prenijeti rat duboko u Rusiju. Uz pomoć američkog obavještajnog sustava nanesena je velika šteta ruskim rafinerijama", potvrdio je. 

Ipak, smatra da glavni cilj nije ostvaren. "Cilj je bio smanjiti ruske prihode od izvoza nafte i naftnih derivata. To nije uspjelo. Dapače, prihodi su značajno porasli", kazao je. 

Iznio je podatke prema kojima je Rusija u svibnju ostvarila rekordne prihode od izvoza energenata. "U svibnju je Rusija izvezla oko 7,4 milijuna barela nafte i naftnih derivata dnevno te ostvarila prihod od 21 milijarde dolara, što je 63 posto više nego u svibnju prošle godine", istaknuo je. 

Dodao je da su ukrajinski napadi ipak smanjili ruske prerađivačke kapacitete. "Vjerojatno je između 25 i 30 posto rafinerija oštećeno ili radi smanjenim kapacitetom. Zato je Putin zabranio izvoz benzina i kerozina", poručio je. 

Predviđa da bi zabrana izvoza kerozina mogla pogoditi i europsko tržište. "Cijena barela kerozina naglo je porasla i sada iznosi oko 188 eura. To će sigurno imati negativan učinak na Europsku uniju", zaključio je.