SDP-OV europarlamentarac Tonino Picula gostovao je u emisiji Hrvatskog radija "Intervju tjedna". Govorio je o Europi u ozračju ratova, inflacije, recesije, unutarnjih podjela te sve težeg odnosa sa SAD-om, Rusijom i Kinom. Uvjeren je da Europska unija više nema luksuz sporog odlučivanja jer se, kako kaže, nalazi usred "geopolitičke oluje".

Picula je podsjetio da se uz Dan Europe ove godine obilježava i 40 godina od pridruživanja Portugala i Španjolske Europskoj uniji, ali i 40. obljetnica prve javne upotrebe himne i zastave Europske unije.

Međutim, napomenuo je da se današnje obilježavanje Dana Europe ne može odvojiti od problema s kojima se Unija suočava. "Na Dan Europe bukte pravi, ali i ideološki ratovi, kako u neposrednoj blizini Europske unije, tako se vode i mnoge rasprave o funkcioniranju i budućnosti Europske unije", ustvrdio je.

"Europska unija prolazi kroz geopolitičku oluju"

Naglasio je da je vrijeme potvrdilo vrijednost europskog projekta, ali i da se ne smije biti slijep pred izazovima. "Prije desetak godina Europska unija bila je okružena prstenom prijatelja. Danas možemo kazati da je okružena vatrenim prstenom", naveo je.

Tvrdi da Europska unija prolazi kroz "geopolitičku oluju" u kojoj se istodobno preklapaju sigurnosne prijetnje, ekonomski pritisci i unutarnje političke napetosti. Kao primjere izdvojio je rusku invaziju na Ukrajinu, odnose s Kinom, trajnu krizu na Bliskom istoku, preispitivanje kvalitete transatlantskih veza i pitanje proširenja Europske unije.

"Pitanje nije hoće li se Europska unija prilagoditi velikim geopolitičkim promjenama, nego koliko brzo i koliko učinkovito to može učiniti", kazao je.

"Ne treba se skrivati ni od zločina koji su počinjeni od strane komunista"

Govoreći o antifašizmu, Picula je upozorio na rast povijesnog revizionizma i ideoloških sukoba. "Ovo je vrijeme u kojem, zbog općih političkih pritisaka, raste prisutnost povijesnog revizionizma", napomenuo je.

Podsjetio je da sama Europska unija počiva na ideji da se nakon dva svjetska rata takvo razaranje više nikada ne ponovi. Ukazao je i na povijesnu ulogu Roberta Schumana, čiji je projekt kontrole proizvodnje ugljena i čelika trebao ukloniti mogućnost novog sukoba između Francuske i Njemačke.

"Ne treba se skrivati ni od zločina koji su počinjeni od strane komunističkog režima, ali dovoditi u pitanje antifašizam kao takav nije daleko od toga da se dovede u pitanje i funkcioniranje Europske unije", poručio je.

Govoreći o podjelama u Europskoj uniji, Picula je naveo da su one vidljive u pitanjima energetike, odnosa prema Ukrajini, migracija i budućeg sedmogodišnjeg proračuna.

"Proeuropska koalicija suočava se s ozbiljnim izazovima"

Istaknuo je da je Orbán možda politički otišao, ali da "orbanizam" nije nestao. "Orbán je možda otišao, ali orbanizam kao specifičan politički oblik djelovanja nije", izjavio je.

Upozorio je da u Europskoj uniji postoji mnogo političara i političkih opcija koje slijede sličan narativ i način djelovanja. Posebno ga, kaže, brine što će učiniti velike političke skupine i hoće li uspjeti uskladiti stavove o ključnim europskim pitanjima.

Tvrdi da se proeuropska koalicija koja je godinama donosila odluke u europskim institucijama danas suočava s ozbiljnim izazovima. "Razlike se povećavaju i u takvom ambijentu nema ni lakog ni brzog europskog odgovora", ustvrdio je.

Kao važna upozorenja naveo je izvješća Marija Draghija, Enrica Lette i Saulija Niinistöa, koji su dali dijagnozu stanja u Europskoj uniji i predložili rješenja. No, upozorio je da se od Draghijevih prijedloga u godinu dana ostvarilo samo oko 15 posto.

"Europska unija sposobna je pronaći zajednički odgovor"

Komentirajući budućnost Europske unije, Picula je rekao da Unija nije država, nego zajednica država, što često usporava donošenje odluka. Ipak, naglasio je da je ruska invazija na Ukrajinu preko noći uklonila mnoge europske tabue.

"Da je netko prije desetak godina rekao da će se Europska unija zaduživati na međunarodnim financijskim tržištima kako bi kupovala oružje i slala ga državi koja je u ratu, mnogi bi podigli obrve", uvjeren je.

Smatra da je Unija, pod pritiskom velikih kriza, pokazala da ipak zna reagirati. "Europska unija sposobna je pronaći zajednički odgovor", kazao je.

Govoreći o Rusiji, Picula je rekao da Europska unija nema drugog izbora nego nastaviti pomagati Ukrajini, i to ne samo zbog Kijeva, nego i zbog vlastite sigurnosti. "U Ukrajini nije samo pitanje ruskih ambicija da promijene režim. To je pitanje promjene cjelokupne sigurnosne arhitekture Europske unije", poručio je.

Podsjetio je da je Europska unija višestrukim paketima pomoći omogućila Ukrajini da izdrži prvi nalet ruske vojske i razvije se u obrambenu silu koja više od četiri godine drži crtu bojišnice.

"Graničimo s tri države kandidatkinje za Europsku uniju"

Što se tiče proširenja Europske unije, napomenuo je da je ruska agresija na Ukrajinu ponovno vratila tu temu u europski mainstream, ali i da proces ne može ići brzinom kojom bi kandidati željeli. "Nema zamjene za punopravno članstvo u Europskoj uniji", rekao je.

Odbacio je mogućnost novog "velikog praska" poput proširenja 2004. godine, jer se deset država kandidatkinja nalazi u vrlo različitim fazama pristupnog procesa. Crnu Goru i Albaniju izdvojio je kao države koje napreduju u pregovorima, dok je za Srbiju rekao da stagnira, pa čak i nazaduje.

"Sjeverna Makedonija blokirana je izvana, Bosna i Hercegovina iznutra, Kosovo je na čekanju, Ukrajina je poseban slučaj jer je u ratu, Moldavija jača proeuropsku orijentaciju, Gruzija se sama isključila iz procesa, a turska kandidatura praktički je zamrznuta", nabrojao je.

Za Hrvatsku je, rekao je, posebno važno da politika proširenja zadrži transformacijsku snagu. "Hrvatska mora voditi multiregionalnu vanjsku politiku s posebnim osvrtom na Zapadni Balkan, jer graničimo s tri države kandidatkinje za Europsku uniju", napomenuo je.

Poziva na smanjenje tri ključne ovisnosti

Poručio je da Europska unija mora smanjiti tri ključne ovisnosti: o ruskim energentima, kineskoj proizvodno-tržišnoj snazi i američkom sigurnosnom kišobranu. "De-risking politika nije namijenjena samo odnosima s Pekingom. Europska unija mora razviti de-risking politiku i prema Washingtonu i zadržati oštar odnos prema Putinovoj Moskvi", pojasnio je.

Za Kinu je kazao da Europska unija mora kombinirati ograničavanje utjecaja i partnerstvo u područjima zajedničkog interesa. Za SAD je istaknuo da aktualna politika Donalda Trumpa i pokret MAGA imaju drukčiji odnos prema Europskoj uniji od ranijih američkih administracija.

Osvrnuo se i na stanje demokracija u Europskoj uniji i rast populizma. Ocijenio je da političke razlike moraju imati prostor za izražavanje, ali i upozorio da nisu sve političke opcije jednake kada je riječ o budućnosti Europske unije.

Prema njegovu mišljenju, uspon modernog populizma povezan je s financijskom krizom od prije 15 godina, koja je smanjila osjećaj socijalne sigurnosti i stvorila političku frustriranost, osobito među mladima. "Budućnost Europske unije ne određuju toliko izbori za Europski parlament koliko izbori za nacionalne parlamente", zaključio je.