TONINO Picula, izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju, uključio se iz Bruxellesa na N1, gdje je govorio o politici proširenja Europske unije, s posebnim naglaskom na nedavno usvojeno Izvješće o Srbiji. Komentirao je i pristup Europske komisije prema vlastima u Beogradu, usprkos nazadovanju u području demokracije, vladavine prava i odnosa sa susjedima.

Tonino Picula ističe kako je politika proširenja ponovno visoko na listi prioriteta Europske komisije te je proglašena jednim od glavnih strateških ciljeva koji se žele ostvariti do 2029. godine. "Međutim, ja bih ipak zadržao određenu vrstu opreza prema dinamici samog proširenja.

Nema nikakve sumnje da je proširenje Europske unije bilo i ostaje vrlo utjecajan instrument kojim je Europska unija prije svega potvrđivala vrijednost vlastitog postojanja, jer praktički cjelokupna povijest Europske unije jest povijest njezinog proširenja", kaže.

"Multilateralizam u kojem se Europa najbolje razvijala je na izdisaju"

Ističe kako je u toj povijesti bilo uspona i padova te razdoblja kada proširenje nije bilo prioritet, iako to nitko nije htio javno priznati. Ipak, smatra da se stvari mijenjaju u drastično promijenjenim geopolitičkim okolnostima.

"Europa kao jedan od relevantnijih geopolitičkih igrača ostaje najosjetljivija upravo na te geopolitičke promjene, jer multilateralizam koji je okvir u kojem se ona najbolje razvijala je na izdisaju. Uz to, svuda u blizini EU-a rastu nemiri i napetosti, pa i otvoreni ratovi.

Na kraju krajeva, EU danas živi u razdoblju koje je zapravo najdulje od posljednjeg proširenja. Nikad nije prošlo ovoliko vremena otkako je jedna članica ušla u Uniju, a to je bilo 2013. godine kada je to napravila Hrvatska.

"Složio bih se da Srbija ima kapacitet, ali..."

S druge strane, kada vidimo i analiziramo ono što se dogodilo u Tivtu, moramo biti jasni. Referenca na Solun ostaje naravno važna, ali nije za vjerovati da će se tako skoro, u sljedećih nekoliko godina, ponoviti neki scenarij velikog praska u proširenju kakav se dogodio 2004. godine", napominje Picula.

Podsjetimo, prošli je tjedan Odbor za vanjske poslove usvojio Izvješće o Srbiji koje je podnio upravo Picula. Opširno izvješće kritično je prema srpskim vlastima, a zaključuje se da je napredak te zemlje u eurointegracijama zaustavljen.

Picula je komentirao Izvješće osvrnuvši se na izjavu srpskog predsjednika Aleksandra Vučića o velikim kapacitetima Srbije. "Ja bih se s njim u tom pogledu i složio, jer Srbija je zapravo najveća država na Zapadnom Balkanu i ima najveće kapacitete u svakom smislu za napredak na putu prema članstvu u EU.

"Evidentna je razlika između deklariranih ambicija i onoga što se stvarno događa"

Međutim, nigdje nije veća razlika između političkih i svih drugih kapaciteta neke države i onoga što se stvarno događa na terenu, kao što je to slučaj sa Srbijom. Ja bih rekao, umjesto da otvara i zatvara pregovaračka poglavlja, srpska vlast već godinama samo otvara nove unutarnje dileme.

Stvara i nove napetosti prema susjedima, i to neovisno o tome radi li se o onima koji brzo napreduju prema članstvu, kao što je Crna Gora, ili o onima koji već jesu članice EU, kao što je Hrvatska", kaže Picula.

"Evidentna je razlika između deklariranih ambicija i onoga što se stvarno događa u Srbiji, što odražava i izvješće koje je prošlog tjedna usvojio Odbor za vanjsku politiku EP-a. Praktički nema poglavlja za koje nije ocijenjeno da je napredak ograničen ili da ga uopće nema.

Izrazio je zabrinutost

Rekao bih da je upravo ta kritičnost bitna, ona odražava zajedničku poziciju Parlamenta o prilikama u Srbiji u jednom od ključnih razdoblja njezine novije povijesti", dodao je. O odnosu između Europskog parlamenta i Europske komisije te stavovima koje obje institucije zauzimaju prema Srbiji, Picula kaže kako je u svojem izvješću istaknuo zabrinutost.

Zabrinut je zbog pomirljivog pristupa Komisije prema Srbiji, u kontekstu nazadovanja zemlje u pogledu vladavine prava, demokracije i slobode medija, kao i njezinog destabilizirajućeg utjecaja na cijelu regiju. "Europski parlament je institucija koja već godinama vrlo jasno ukazuje na pravu narav Vučićevog režima.

Međutim, Komisija, a i Europsko vijeće, ostaju podijeljeni. Po prvi put smo vidjeli, u listopadu ili studenom prošle godine, kada je povjerenica za proširenje, gospođa Marta Kos, objavila izvješće koje je bilo izrazito kritično prema situaciji u Srbiji, da bi stvari u međuvremenu postale još gore izglasavanjem tzv. Mrdićevih zakona u siječnju ove godine.

"Beograd je po ne znam koji put dobio "grace period" da pokaže dobru volju

To je naprosto eklatantan, jasan dokaz da Vučićeva vlast se ne želi konzultirati ni s jednom komisijom, neovisno radi li se o Europskoj komisiji u Bruxellesu ili Venecijanskoj komisiji", kaže, dodavši da je tada po prvi put lansirana teza da će Komisija, ukoliko Srbija ne promijeni svoje ponašanje, predložiti uskratu financijskih sredstava namijenjenih Srbiji.

"Riječ je o ozbiljnom novcu, od milijardu i pol eura iz programa reformi i rasta. Nakon toga se ništa nije dogodilo, dakle, imamo ponovno jedan grace period za režim u Beogradu, u kojem bi on trebao pokazati, po tko zna koji put, dobru volju", napominje Picula.

"Prava pogreška napravljena je prošle godine kad se tolerirao odlazak srpskog predsjednika u Moskvu"

Dodaje da u tom grace periodu Srbija treba ukinuti Mrdićeve zakone, jer ako se ništa ne dogodi, Vučić će zaključiti da Bruxelles blefira. "Zaključit će da Bruxelles jednostavno nikad neće upotrijebiti ona sredstva koja su potrebna kako bi se zemlji jasno dalo do znanja da treba poštovati kriterije.

Mislim da je prava pogreška napravljena prošle godine kad se tolerirao odlazak srpskog predsjednika u Moskvu na paradu Putinove armije, koja je, paralelno s tom paradom, izvršila i agresiju na Ukrajinu. Nadam se da će se pozicija Komisije, ali jednako tako i Vijeća, prilagoditi onome što srpski predsjednik, ja bih rekao, već godinama radi", zaključuje Picula.