EUROPARLAMENTARAC Tonino Picula, gostujući u N1 Studiju uživo, komentirao je izvješće o napretku Srbije prema Europskoj uniji, čiji je autor, te se osvrnuo na zategnute odnose predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića. Picula je ocijenio da je europski put Srbije znatno usporen, a na nekim je područjima zabilježeno i nazadovanje, dok sukob na hrvatskom državnom vrhu šteti položaju zemlje u Bruxellesu.

Srbija je postala kočničar proširenja

Europski parlament usvojio je izvješće o Srbiji s 468 glasova za, a Picula ističe da interes europarlamentaraca za politiku proširenja raste, što potvrđuje i velik broj amandmana na njegovo izvješće.

"Interes zastupnika za politiku proširenja, pa i za Srbiju, iz godine u godinu je sve veći. To postaje jedan od prioriteta. Želja je da se bolje razumije ono o čemu se odlučuje, što pokazuje i interes za ovo izvješće, na koje je podneseno više od 500 amandmana, za razliku od lanjskih 300", rekao je Picula.

Naglasio je kako se od Srbije, kao države s najvećim potencijalom za članstvo, očekivalo da predvodi proces, no dogodilo se suprotno.

"Nažalost, to se godinama ne događa. Umjesto da Srbija bude motor procesa proširenja, postala je njegov kočničar", kazao je, dodavši da se o Srbiji ne može govoriti odvojeno od njezina utjecaja na regiju, posebice na Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Kosovo.

Promjena stava Europske komisije

Picula je podsjetio na izrazito kritična izvješća Europske komisije o Srbiji krajem prošle godine, koja je povjerenica Marta Kos predstavila. Ocjena je dodatno pooštrena nakon donošenja takozvanih "Vučićevih zakona".

"Kada je povjerenica Kos rekla da je riječ o besprimjernom koraku unatrag jer nisu bili konzultirani ni Europska komisija ni Venecijanska komisija, iz Komisije je došla ideja o privremenoj obustavi isplata iz Plana rasta", podsjetio je.

No, kasnije je, kaže, Komisija promijenila ton. "U svibnju je Komisija navela da je bilo kakav napredak Srbije na europskom putu dvojben, a onda smo dobili prezentaciju u kojoj negira mnogo toga što je sama ranije utvrdila. Čini mi se da je Europska komisija postala medij", rekao je Picula.

Na pitanje što to znači, pojasnio je kako iza toga vidi utjecaj pojedinih država članica, prije svega Francuske i Njemačke. "Mislim da su Njemačka i Francuska utjecale na promjenu stava Komisije, koja nije bila dosljedna, za razliku od Europskog parlamenta koji je svih ovih godina kritički intoniran prema situaciji u Srbiji", kazao je.

Otpor politici popuštanja Vučiću

Picula smatra da bi otvaranje novog pregovaračkog klastera sa Srbijom u ovim okolnostima bilo neopravdano i dalo bi samo "dodatni vjetar u leđa Aleksandru Vučiću".

Istaknuo je da postoji "koalicija voljnih" koja se protivi takvom potezu te da se osam od 27 država članica usprotivilo otvaranju trećeg klastera. "To pokazuje da velik broj država članica ne vidi razlog za nastavak politike proširenja prema Srbiji u sadašnjim okolnostima. Ignoriranje činjenica nailazi na politički otpor", rekao je.

Poručio je da se Europska unija mora dosljedno držati kriterija za članstvo. "Europska unija ne bi smjela voditi transakcijsku politiku prema državama kandidatkinjama, odnosno zatvarati oči pred kršenjem ljudskih prava i temeljnih vrijednosti u zamjenu za određene političke ili gospodarske interese", ustvrdio je.

Osvrćući se na prijepor između predsjednika Milanovića i premijera Plenkovića oko sudjelovanja na vojnoj paradi u Parizu, Picula je naglasio da takvi događaji uvijek nose širu poruku.

"Nijedna parada nije samo parada, već je i politička poruka", rekao je. Objasnio je da francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji ulazi u posljednje mjesece mandata, takvim događajima pokušava ostaviti političko nasljeđe, ističući francuski pristup europskoj obrani, politici prema Ukrajini i jačanju obrambenih kapaciteta Unije.

Sukob koji šteti ugledu Hrvatske

Picula je dugogodišnji sukob Milanovića i Plenkovića ocijenio izrazito štetnim za Hrvatsku. "U Hrvatskoj imamo problem koji nije uobičajen u Europskoj uniji. Predsjednik Republike i predsjednik Vlade, dva ustavna središta izvršne vlasti, ne surađuju.

Taj politički animozitet traje godinama i sigurno utječe na percepciju Hrvatske kao države koja bi mogla biti medijator ili važan sudionik političkih procesa", kazao je. Zbog vlastitog iskustva pristupanja EU, smatra Picula, Hrvatska bi trebala imati jasno artikulirane stavove o proširenju na zapadni Balkan, zbog čega su podjele na vrhu još štetnije.

Podsjetio je na vremena kada su politički suparnici znali naći zajednički jezik oko strateških ciljeva. "Pokojni Ivica Račan i Ivo Sanader, unatoč političkim razlikama, sklopili su Savez za Europu. Danas očito ne postoji tema koja bi uspjela približiti Milanovića i Plenkovića", rekao je.

Zaključio je kako posljedice tog sukoba trpi i Hrvatski sabor. "Čini mi se da je Hrvatski sabor jedna od kolateralnih žrtava odnosa Milanovića i Plenkovića jer bi upravo to trebalo biti mjesto na kojem se raspravljaju i oblikuju politička stajališta koja bi u većoj mjeri obvezivala nositelje izvršne vlasti", zaključio je Picula.