NAKON što je američki predsjednik Donald Trump na sada već notorni "Dan oslobođenja" najavio da uvodi carine gotovo cijelom svijetu, svi se pitaju što to točno znači i kako će se odraziti na život običnih ljudi. O carinama - koje je Trump sinoć naprasno pauzirao svima osim Kini - razgovarali smo s profesoricom s Ekonomskog fakulteta Marijanom Ivanov. Zamolili smo je i da nam laičkim jezikom objasni što je sve dovelo do toga.

Američki predsjednik objavio je carinski rat svima, a u tome nije ostao pošteđen ni dugogodišnji saveznik - Europska unija - samim time ni Hrvatska. Baš naprotiv, govorio je Trump dok je objavljivao svoj plan za Ameriku, EU se smatra jednim od dijelova svijeta koji su Amerikance "gulili" u trgovini godinama. Iza ovih carina - nameta koje države stavljaju na proizvode iz drugih država - stoji protekcionistička politika koju nameće Trump, pojašnjava nam Ivanov, kojom želi smanjiti uvoz u Ameriku.

"Svi su ugroženi, svatko na svoj način. Države koje su ovisne o izvozu automobila i autodijelova na američko tržište su ugrožene jer je carina od 20 posto zaista velika carina. Ti auti će u startu biti znatno skuplji na američkom tržištu, a proizvođač iz Europe ne može smanjiti svoje troškove ni odreći se svoje zarade kako bi taj teret podnio sam. Sigurno je da će na kraju potrošači u SAD-u taj automobil platiti znatno skuplje. Samim time vrlo će vjerojatno i odustati od kupnje europskog automobila i radije kupiti američki na kojem nema carina", pojašnjava Ivanov.

Budžet EU se već godinama dopunjuje carinama, kaže nam profesorica s Katedre za financije, i to s oko 13 posto. Pojednostavljeno rečeno, Trump želi napraviti istu stvar, no problem je što je Amerika jako ovisna o uvozu.

"Trump tu zapravo računa da će se uvoz dobrim dijelom i dalje nastaviti. Samo možda ne po niskim cijenama poput onih iz Kine, oni često prodaju robu ispod troškova proizvodnje, a država daje subvencije. No, ako Trump planira uvećati svoje fiskalne prihode, smanjiti budžetski deficit i spriječiti daljnji rast javnog duga, on računa da će se uvoz i dalje nastaviti", kaže.

Kazne za "neposlušne"

EU s carinama od 20 posto, koje su privremeno pauzirane, nije izvukla najdeblji kraj ove Trumpove igre. Najviše carine stavljene su na pleća jednih od najsiromašnijih država na svijetu - Lesoto i Sveti Petar i Mikelon imaju po 50 posto te Kambodža 49% carina. Carine od 10 posto nisu izbjegli ni pingvini na nenaseljenom Otoku Heard i otočju McDonald nedaleko od Antarktike. Zašto?

"Uvijek postoje države preko kojih netko drugi prodaje robu za američko tržište. One su poznate kao zemlje veze", priča nam dalje Ivanov pa daje primjer Meksika.

"Kinezi izvezu u Meksiko, a onda Meksiko izvozi u Ameriku. To se tretira kao uvoz iz Meksika jer je prema Kini Amerika i prije imala carine. To je razlog zašto je Trump išao s jedinstvenim carinama, praktički je zahvatio sve dijelove svijeta.

Jako dobro znamo da je zahvatio i otoke na kojima žive pingvini, ali za slučaj da netko ne bi htio registrirati poduzeće kako bi zaobišao carinske propise, onda su carine praktički jedinstvene po minimalnoj stopi od 10 posto", kaže profesorica.

Vijetnam je također jedna od takvih država. Baš zato što je bio "zemlja veza" kao što je Meksiko, Trump se odlučio za carine od čak 46 posto. Tom logikom - ako će se uvoz ipak smanjiti, a sve što ćemo uvesti bit će skuplje - znači li da polako, ali sigurno putujemo prema recesiji?

"Rast globalnog gospodarstva svakako će biti manji. Carine u ovom trenutku najviše štete Americi, one će smanjivati kupovnu moć američkih građana. Osim toga, ako mi njima uvedemo protucarine, onda i njihovi izvoznici neće moći ostvarivati gospodarski rast kao što su mogli dosad. Sve to prijeti rizikom da Amerika prva završi u recesiji ili pak nekakvoj stagflaciji", kaže Ivanov.

Doduše, procjene za američko gospodarstvo za ovu godinu bile su optimistične. Predviđeni rast od 2,9 posto vjerojatno neće biti dosegnut, ali profesorica vjeruje da SAD ipak neće završiti u recesiji. No, ni to nije nemoguć scenarij.

"Mi imamo efekte panike. Imamo efekte straha. Ljudi u ovom trenutku odustaju od potrošnje jer se boje crnih dana. Ako ljudi počnu odustajati od potrošnje, onda možemo sami napraviti recesiju koju možda carine same od sebe ne bi izazvale", kaže.

EU na rubu recesije

Tu u "igru" ulaze i dionice koje su počele tonuti, pa i hrvatski mirovinski fondovi. Posebno je alarmantno u ovakvoj situaciji, priča Ivanov, što EU i europodručje već mjesecima plivaju po rubu recesije.

"Ako su projekcije rasta za EU ove godine 0,3 posto, a izgledan vam je pad do 1 posto, onda zasigurno ulazite u recesiju. Europa već pliva po recesiji tako da svaki dodatni pad neminovno znači ulazak u recesiju", smatra Ivanov.

"Zasad ovaj pad koji se dogodio nije ništa katastrofalno. On jednostavno označava jedan pesimizam, strah, pa i histeriju koja je zapravo počela nakon Trumpovih odluka. No, kad gledate cijene dionica, one bi načelno trebale upiti sve raspoložive informacije.

Dobrim je dijelom bilo jasno da će Trump uvesti carine, tako da su dionice trebale izbjeći rast cijena koji se događao da su adekvatno upijale informacije. Možda su ljudi mislili da Trump to nije u stanju uvesti, no znamo kakav je", kaže.

"SAD ima velike šanse da uđe u recesiju, samo što ima potencijal i za snažan rast. Ako su oni ove godine trebali rasti po stopi 2,9 posto, samo uvođenje carina ne bi smjelo toliko smanjiti gospodarsku aktivnost da oni ove godine uđu u recesiju.

Osim toga, SAD počiva na domaćoj potrošnji i njihova ovisnost o izvozu je puno manja. Problem im je što ovise o uvozu, a ovim carinama će sami sebi poskupjeti", zaključuje profesorica s Ekonomskog fakulteta.