SLUČAJ Mile Kekina, koji uživa pravo na to da mu država uplaćuje doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, unatoč visokoj zaradi, itekako se našao u fokusu javnosti čime se otvorilo pitanje: trebaju li se mijenjati pravila isplate doprinosa? O tome su večeras raspravljali u HRT-ovoj emisiji Otvoreno.

Partl: Ne možete propagirati jedno, a raditi drugo

Krešimir Partl, državni tajnik u Ministarstvu kulture, kazao je kako ne misli da je poruka o tome kako "teze koje zastupate morate primijeniti na sebe" - oštra.

"Ne bih rekao da je oštra poruka ili da je osobno poslana. Ja sam više puta ponovio, kao i ministrica Nina Obuljen Koržinek, ponovio da gospodin Mile Kekin ima svako pravo da mu država uplaćuje mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Zakon je trenutačno takav da to omogućuje, kao i pravilnik", rekao je.

Ono što je bitno, ustvrdio je, "su umjetnički kriteriji koji su vrlo strogi i mjerljivi za umjetnike koji mogu uživati ta prava".

"Nije dobro kada se ova priča prelama preko umjetnika koji su u sustavu mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Tu imamo 1388 umjetnika. Vjerujem da malen broj njih prelazi ovaj cenzus koji postoji kada se prvi put primate u zajednicu. Mislim da nije dobro, zbog pet, šest posto od ukupnog broja, početi licitirati s imenima i govoriti tko zarađuje više, a tko manje", kazao je.

Govoreći o pitanju moralnosti, kazao je da "ako se bavite politikom, javnim djelovanjem i zastupate teze socijalne jednakosti, to morate primijeniti na sebe".

"Treba li Mile Kekin to primati, njegova je odluka, ali ne možete propagirati jedno, a raditi drugo", dodao je.

Kovačević: Svi se bave s time koliko Kekin zarađuje, a ne s onim što je dao zauzvrat

Hrvoje Kovačević, predsjednik Upravnog odbora Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, kazao je kako mu podaci o godišnjoj zaradi Mile Kekina nisu sporni.

"Meni u cijeloj priči s gospodinom to nije sporno. Izdvajanje po samostalnom umjetniku je 9450 eura godišnje. On je zaradio 130 tisuća bruto, koliko je on poreza platio? Platio je tri puta više državi, nego što je od nje dobio. Gospodin Kekin je državi dao puno više nego što je dobio, ne samo kroz porez, nego i kroz promociju države i unošenju svojih autorskih djela u kulturni korpus države", rekao je.

Kako je naglasio, "javno prozivanje njega po medijima je u najmanju ruku pretjerano".

"Svi su se počeli baviti time koliko je gospodin Kekin zaradio ne baveći se s time koliko je dao zauzvrat. On je taj novac zaradio stvarajući dodanu vrijednost", kazao je.

Bratoš: Imamo hajku na ljude koji malo više zarađuju, oni pune proračun

Nikša Bratoš, predsjednik Glavnog odbora HGU-a i član stručnog povjerenstva HZSU za prijam novih članova, ustvrdio je kako mu je u cijeloj priči zanimljiva jedna stvar.

"Taj trenutak kada maliciozni novinar, na portalu na kojem je samo klik važan, pokrene temu koja ustvari nije tema, a ovdje nema ništa sporno", poručio je.

"Iz imovinske kartice je vidljivo koliko je Mile Kekin zaradio. Sve je transparentno. To što je on zaradio, nije nešto što je ostalo njemu. To je bruto, samostalni umjetnici imaju rashode. Iza toga su troškovi prijevoza, kombija, razglasa i ljudi koji rade s njim", kazao je.

Istaknuo je kako je "relevantan doprinos hrvatskoj kulturi ono što je prvi preduvjet za prijem u zajednicu samostalnih umjetnika".

"Drugo, nemojmo zaboraviti, uporno imamo hajku na ljude koji malo više zarađuju. Stalno zaboravljamo da oni koji više zarađuju, više plaćaju u proračun. Oni ga financiraju, oni mu nisu na teret", dodao je.

Je li se podignula hajka?

Na pitanje je li se podignula hajka javnosti te misli li da će se Kekin odreći doprinosa, budući da ih država ne uplaćuje izvođačima poput Severine i Marka Perkovića Thompsona, Partl je odgovorio kako će na to morati odgovoriti sam Kekin.

"Za taj odgovor ćete u studio trebati pozvati Milu Kekina. To vam ne mogu niti želim odgovoriti. Nadovezao bih se i na priču o komentarima na društvenim mrežama. U današnje doba, to je nebitno. Nitko od nas ih neće čitati", rekao je.

"Radi se o 1388 umjetnika koji su prošli zaista stroge kriterije. Dakle, najbolji umjetnici koji postoje u Hrvatskoj. Jesu li to osobe za koje treba u nekom novom modelu zakona pronaći kako im pomoći, a mi smo to predložili u prijedlogu zakona 2019. godine, kojeg zbog COVID-a nismo mogli donijeti - morali smo to prekinuti", kazao je.

U tom zakonu, kako kaže, "predvidjeli smo donošenje minimalnog i maksimalnog cenzusa te revizije koja bi riješila ove slučajeve".

"Koliki će taj cenzus biti, odlučit će struka", dodao je.

"Ključno je razumjeti da ako netko od države, kao umjetnik, dobiva doprinose, njemu je mirovina limitirana na taj iznos. Država je na neki način poslodavac, a svim kulturnim djelatnicima je plaća minimalac. Jedan dio umjetnika bi htio da može uplaćivati više, da im i mirovina bude viša", nadovezao se Kovačević.

"Izrađivali smo novi pravilnik u suradnji sa svim strukovnim udrugama. Za svaku stavku novog pravilnika je trebala većina strukovnih udruga. Kada smo se bavili minimalnim i maksimalnim cenzusom, uglavnom smo se bavili minimalnim. Toliko je malen postotak umjetnika kojih se tiče maksimalni cenzus da nam je to bila sporedna stavka", dodao je Bratoš.