TRENUTNO se čini kako je jedini način da oporba smijeni HDZ s vlasti na parlamentarnim izborima, koji će se održati sljedeće godine, velika postizborna koalicija najvećih oporbenih stranaka. One bi možda, uz podršku manjinaca, ali i poneke manje stranke, mogle oformiti većinu.

Samo bi stranke koje se razlikuju mogle skinuti HDZ

No problem je to što se ove stranke prilično razlikuju. Tu su stranke ljevice i lijevog centra - SDP i Možemo, ali i Most, koji se percipira dosta drukčije od lijevog pola. U toj hipotetskoj koaliciji mogli bi biti Fokus i Centar, dvije stranke centra koje svoju poziciju naglašeno grade na anti HDZ-ovskoj politici, odnosno na Hrvatskoj koja se ne temelji na klijentelizmu i korupciji.

Naravno, ovakva hipotetska situacija je na dugom štapu, ona je dio šire kalkulacije i ovisi o jako puno parametara, prije svega o rezultatu HDZ-a, koji je ipak apsolutni favorit izbora, ali i o mogućnosti da se toliko različita oporba odluči udružiti.

Što se tiče tvrdnje da je HDZ apsolutni favorit, tomu u prilog idu sam kontinuitet ove stranke, istraživanja javnog mnijenja, ali i goli "eye test", prema kojem se čini da se (još uvijek), osim Zorana Milanovića, nitko nije nametnuo kao izraženi pandan Andreju Plenkoviću i njegovoj politici.

HDZ ne remeti ni lopovluk

Iza HDZ-a su goleme lopovske afere, koje stranci uopće ne štete. Dnevnik Nove TV nedavno je objavio ovomjesečno istraživanje javnog mnijenja Crobarometar.

Na vrhu je i dalje HDZ, i to uvjerljivo ispred svih s 29.5 posto podrške ispitanika, što je minimalan pad u odnosu na listopad. Slijedi SDP, koji nakon minimalnog rasta prošli mjesec ovaj ipak blago pada na 12.6 posto podrške. Most koji se prošli mjesec izgurao na treće mjesto i sada je treći odabir građana s 8.1 posto. Platforma Možemo četvrto mjesto dijeli s Domovinskim pokretom sa 7.9 posto.

Osim što HDZ ima stožerno mjesto u narodu, ponašajući se doslovno kao zajednica koja okuplja Hrvate na temelju ljubavi prema domovini, kao partija koja zastupa politiku nacionalnog identiteta, radi se i o stranci koja ima ogromnu infrastrukturu, ono što se naziva stranačkom mašinerijom članova koji skupljaju glas po glas.

Na prošlim izborima ankete su podjednako glasova davale HDZ-u i Restart koaliciji, predvođenoj SDP-om Davora Bernardića.

Prema tadašnjoj anketi RTL-a, koju je izradila Promocija Plus, Restart koaliciji predvođenoj SDP-om predviđao se mandat više od HDZ-a. Smatralo se da HDZ ne može sastaviti većinu bez Domovinskog pokreta. HDZ je to ipak uspio i pobijedio relativno premoćno.

Relativni pobjednik nikad jasniji, ali...

Dojam je da je HDZ-ov koalicijski potencijal na ovim izborima još lošiji. Drugim riječima, čini se da relativni pobjednik izbora nikad nije bio jasniji, ali zapravo nikad nije bilo nejasnije tko će doći do potrebnih 76 ruku i uspjeti sastaviti vlast.

Zbog toga su počela nagađanja o postizbornoj koaliciji SDP-a, Mosta i Možemo, a ako je suditi prema odgovorima koje smo dobili u razgovorima s vođama ovih stranaka, to ipak nije moguće.

Zadnja velika koalicija tako različitih stranaka osnovana je 2000. godine. Tada je na trećesiječanjskim izborima HDZ prvi put izgubio vlast, a bio je poražen od koalicije sastavljane od stranaka HSS-a, IDS-a, LS-a, HNS-a, HSLS-a i SDP-a.

Velike razlike platforme Možemo i Mosta 

Iako se radi o različitim strankama, jasno je da im je politički mentalitet bio sličan, što se danas za SDP i Možemo te pogotovo Most ne može reći. Dok SDP i Možemo gaje slične civilizacijske vrijednosti, koje se temelje na ljevičarskim načelima, Most, primjerice, provodi antimigrantski narativ.

Saborski zastupnik Mosta Miro Bulj najavio je tako osnivanje straža u Cetinskoj krajini, kojima bi se građani borili protiv ilegalnih migranata koji prelaze državnu granicu. "Šuplja nam je granica i organizirat ćemo samopomoć ako se ugrozi našu djecu", rekao je Bulj

Kako bismo bolje pojasnili razlike između ovih političkih opcija, podsjetimo i da se Most javio s oštrom kritikom nakon što je Sandra Benčić odala počast svim civilnim žrtvama u Vukovaru. Most ju je optužio da je "veći Pupovac od Pupovca".

"Taj jedan izvanjski humanizam više dehumanizira nego bešćutnost jer kada je netko bešćutan, postoji alternativa. To služi tome da vi sebi lijepite neku medalju da ste bolji od drugih i to vrijeđa sve građane Hrvatske. To nije ništa nego kvaziljevičarsko preseravanje", rekla je Marija Selak Raspudić.

Grbin: Razgovori tek nakon izbora, nisam ljubitelj dvostruko hipotetskih pitanja

Tko bi tu s kim postizborno koalirao, provjerili smo s vođama ovih stranaka. Peđa Grbin je tako rekao da će SDP na ove izbore izaći kao SDP.

"O postizbornim koalicijama ćemo govoriti nakon izbora, mi idemo kao SDP. Znači sa svojim programom i vizijom. Građani će procijeniti. Nakon izbora ćemo razgovarati s onima koji prihvaćaju neke naše osnovne, temeljne postavke.

S jedne strane, to je borba za standard građana, a s druge strane prihvaćanje ljudskih prava, prava nacionalnih i seksualnih manjina i građanskog odgoja", rekao je Grbin.

Dodao je da nije ljubitelj "dvostruko hipotetskih pitanja, a ovo je takvo pitanje".

"Prvo skoči pa reci hop. Prvo izađi na izbore, dobij povjerenje građana i onda ćemo razgovarati. Mi imamo svoja polazišta i odustati od njih nakon izbora ne bi bilo korektno prema građanima", rekao je Grbin.

"Imamo stranku koja zagovara seoske straže, nama je to potpuno neprihvatljivo"

Mostovac Nikola Grmoja jučer je u podcastu Velebit rekao da bi suradnju s SDP-om mogao progutati. Grbin se za Hinu zapitao "jesu li to ovjerili kod javnog bilježnika".

"Ako jedna politička opcija prihvaća stvari koje su nama ključne i ako nakon toga razgovaramo o brojnim drugim detaljima, mogu li ih i trebam isključiti iz razgovora? Ja mislim da ne", rekao je Grbin.

"Imamo stranku koja zagovara seoske straže, nama je to potpuno neprihvatljivo, već u startu je teško zamisliti nekakvu bližu suradnju. Imamo stranku koja ne vjeruje u dosege suvremene medicine, mi vjerujemo, dakle, još je teže zamisliti nekakvu suradnju, ali neću vam odgovoriti prije izbora kako će izgledati razgovori nakon izbora jer prvi o tome moraju odlučiti građani. Prvo ćemo čuti njihov glas pa odlučiti što i kako dalje", zaključio je Grbin.

Grmoja: Htio sam reći da čak i SDP izgleda kao centristička politička opcija naspram zadrtog Možemo

Grmoju smo pitali pojašnjenje njegovih jučerašnjih riječi.

"Smisao mog komentara o SDP-u u razgovoru koji je trajao sat i dvadeset minuta je izražavanje nezamislivosti suradnje s Možemo, koji su ideološki toliko isključivi i zadrti da prema njima čak i SDP izgleda kao centristička politička opcija.

Most na izbore izlazi sa Suverenistima i svojim kandidatom za premijera i za naše politike tražit ćemo potporu hrvatskih građana", rekao je Grmoja.

Što se tiče ostalih postizbornih koalicija, Grmoja je rekao:

"Most je već ponudio koaliciju onome koga je prepoznao kao svog partnera, a to su Hrvatski suverenisti. Što se svih ostalih političkih opcija tiče, niti smo ikome nudili suradnju niti je uopće među strankama različitog političkog spektra bilo razgovora u tom smjeru.

Fokusirani smo na vlastite politike i vjerujemo u vlastiti politički uspjeh, a naš programski smjer jasno je definiran javno objavljenom deklaracijom", objasnio je Grmoja.

Benčić: Mi smo jasni, samo stranke od centra nalijevo

Most tako odašilje poruke da Možemo ima drukčiji svjetonazor, naziva možemovce zadrtima i radikalnima, ali primjećujemo da Grmoja ipak ne govori decidirano da ne želi tu koaliciju. Kod Možemo je druga priča, oni su jasni i nedvosmisleni oko moguće koalicije s Mostom.

"Već smo rekli da u postizbornom smislu sastavljanja vlade, odnosno većine, možemo ići samo sa strankama od centra nalijevo. Mogućnost da bi imali vladu s Mostom za nas ne postoji", rekla je Sandra Benčić, kandidatkinja Možemo za premijerku.

Govori da njezine riječi vrijedi u smislu postizborne koalicije, dok je "opcija manjinske vlade drugo pitanje".

"Ali kad govorimo o koaliciji, o zajedničkoj vladi, tu smo jasni. Ne samo ja kao ja, to je odluka cijele platforme Možemo koju smo odavno donijeli. Postizborna koalicija je moguća sa svima od centra nalijevo", objasnila je Benčić.

I zastupnica Kluba Možemo Ivana Kekin iz Nove ljevice danas je za Hinu govorila o ovoj temi.

"Za nas ni HDZ ni Most nikako ne dolaze u obzir. Mi smo jasno rekli da smo spremni formirati vladu od centra nalijevo i vjerujemo da će to nakon izbora tako i biti. HDZ nam ne dolazi u obzir ni u jednom životu i ni u jednoj stvarnosti, kao ni Most.

Čak i ako bi o Mostu ovisilo sastavljanje vlade, nema smisla rušiti HDZ na temeljima na kojim se ne može graditi bolje društvo", naglasila je Kekin.

Puljak: Trebamo se ujediniti i zaustaviti HDZ u uništavanju države

Index je o tome popričao i s vođama dvije relativno manje stranke, Ivicom Puljkom iz Centra i Davorom Nađijem iz Fokusa, čiji mandati bi možda mogli biti odlučujući.

"Stranka Centar je zainteresirana udružiti se s ciljem pobjede nad HDZ-om. Uvjeti za to udruživanje su: nema poslijeizbornog pretrčavanja HDZ-u, nema suradnje s ekstremističkim opcijama ni radikaliziranja zbog vlastite koristi, poput vojske na granicama ili nejasnih ekonomskih eksperimenata, i nema modela upravljanja svojstvenog starim politikama.

Trebamo se ujediniti oko zajedničkih ideja i zaustaviti HDZ u uništavanju države. Mi smo takav primjer moguće suradnje od Mosta do Možemo imali u Splitu i, zanimljivo, koalicija nije pala ni na Mostu ni na Možemo, nego na starim politikama.

Sada i Možemo i Most šalju signale da ne mogu nacionalno međusobno surađivati ni na rušenju HDZ-a pa s njima treba provjeriti koji su im ciljevi", rekao je Ivica Puljak.

Nađi: Bitno nam je da se jeftino politikantstvo stavi sa strane

Davor Nađi podsjetio je na koaliciju koju je Fokus potpisao s Reformistima.

"Mi i naši partneri smatramo potrebnim zaustaviti karcinom zvan HDZ i njegovo širenje kroz institucije. To je glavni i prvi korak svih oporbenih stranaka. Nakon toga treba napraviti dobre stvari da se obrnu procesi i izgradi kvalitetno društvo kakvo želimo", govori Nađi.

"Kad govorimo o postizbornim koalicijama, nama je kao koaliciji bitno da se tu ne radi ništa kontra naših vrijednosti, onoga što ćemo zagovarati. Odgovorni od neodgovornih među oporbenim strankama, a nadam se uskoro vladajućima, razlikovat će se po mogućnosti da stave politikantstvo sa strane.

Treba staviti sa strane potrebu za skupljanjem ideoloških bodova, a postići konsenzus oko bitnih stvari poput funkcioniranja pravne države i potrebe da se čine reforme koje su dugoročno dobre za Hrvatsku.

Kao odgovorna koalicija bit ćemo spremni razgovarati s onima koji su spremni na kvalitetne državničke poteze, a koji nisu za politikantstvo i skupljanje poena na ideološkim temama. Evidentno, u obzir nam ne dolaze HDZ i ekstremne stranke, ali ostali, ako se postave na odgovoran način - otvoreni smo za suradnju. Ako do toga ne dođe, to će biti zato što im je očito na prvom mjestu politikantstvo, a ne budućnost Hrvatske", zaključio je Nađi.