EUROSTAT je ovih dana objavio veliki izvještaj na 232 stranice posvećen energiji, transportu i okolišu u Europskoj uniji, u kojemu se Hrvatska spominje 138 puta.

Ova tri područja su objedinjena u jednom izvještaju jer su “međusobno povezana na mnogo načina i imaju velik utjecaj na naš svakodnevni život”, kako se navodi u uvodu. “Energetske, transportne i politike zaštite okoliša su ključne komponente strategije Europske unije za pametan, održiv i uključiv razvoj”, također se ističe na početku Eurostatova izvještaja, a podaci koje prikupi ova europska služba su ključni u razvijanju tih politika.

U odnosu na ostatak EU-a, u Hrvatskoj je struja jeftina

Prema podacima iz druge polovice 2017. godine, Hrvati u svojim kućanstvima plaćaju jeftiniju električnu energiju od većine ostalih naroda u Europskoj uniji te je cijena struje manja jedino u Mađarskoj, Litvi i Bugarskoj. Zanimljivo je i da se na struju ne plaća mnogo dodatnih poreza, za razliku od država poput Danske, Njemačke, Slovačke i Portugala.

No od struje koju plaćaju kućanstva, značajno je skuplja struja koju plaćaju drugi korisnici, poput industrije, pa je Hrvatska u toj kategoriji na 16. mjestu u Europskoj uniji. Potrošači struje koji nisu kućanstva manje plaćaju u Poljskoj, Estoniji, Bugarskoj i još nekim srednjoeuropskim i istočnoeuropskim članicama, ali i u Luksemburgu i Nizozemskoj.

Jeftin prirodni plin

Hrvatska, Mađarska i Rumunjska su i članice EU-a u kojima su najniže cijene prirodnog plina za kućanstva; u Hrvatskoj je prirodni plan skoro dvostruko jeftiniji od prosjeka Europske unije.

Zanimljivo je i da na hrvatskom tržištu električne energije ima samo 7 kompanija koje proizvode struju, dok ih u Češkoj i Austriji ima više od 200. U susjednoj Sloveniji ih je samo 3, no u s Hrvatskom usporedivoj Slovačkoj ima ih 22. Pozitivno za hrvatski okoliš je svakako to što se u Hrvatskoj struja ne proizvodi koristeći ugljen kao gorivo te što oko 51 posto proizvodnje struje dolazi iz obnovljivih izvora, što je ipak nezadovoljavajući rezultat ako se zna da u, primjerice, Portugalu, Litvi, Latviji te na Cipru i Malti više od 90 posto električne energije dolazi iz obnovljivih izvora.

Dobro stojimo s obnovljivim izvorima energije

Cilj Europske unije je da do 2020. godine svaka članica najmanje 20 posto svoje električne energije dobiva iz obnovljivih izvora, a Hrvatska je među 11 članica koje su već nadmašile taj cilj. Zajedno sa Švedskom i Estonijom, Hrvatska je među tri članice koje su u zadanom periodu uspjele najviše nadmašiti cilj od 20 posto energije iz obnovljivih izvora, što je jedan od rijetkih parametara Eurostata po kojem je Hrvatska među najboljima u EU pa ga vrijedi posebno istaknuti. No u području transporta, Hrvatska je loša kada je riječ o korištenju energije iz obnovljivih izbora - samo 2 posto, nasuprot najbolje Švedske s više od 30 posto.

Hrvatska je i na začelju Europske unije po potrošnji energije po glavi stanovnika, na 26. mjestu. Iza nas su Rumunjska i Malta, dok najviše energije po glavi stanovnika troši mali Luksemburg, a slijede ga Finska i Belgija.

Kapacitet željezničkog prometa se nije značajno poboljšao u deset godina

Zanimljive uvide nudi i dio Eurostatova izvještaja koji se bavi transportom otkrivajući neuspjeh svih vlada, od one Ive Sanadera do današnje Andreja Plenkovića, da preporode hrvatski željeznički promet.

Hrvatska ima i slab kapacitet željezničkog prometa koji se nije značajno poboljšao od 2007. do 2017. godine. Prije deset godina imali smo na raspolaganju kapacitet od 34 tisuće sjedišta u vlakovima, a deset godina kasnije to se povećalo za dvije tisuće. Za usporedbu, Austrija i Češka imaju nešto više od 260 tisuća sjedišta u svojim putničkim vlakovima. 

Kada je, pak, riječ o automobilima, na tisuću građana Hrvatske imamo nešto manje od 400 auta, čime smo na začelju EU-a (iza Hrvatske su još Latvija, Mađarska i Rumunjska), što znači da Hrvati doista ne zagađuju Europsku uniju, za razliku od Luksemburžana, Maltežana, Finaca i Talijana koji imaju više od 600 auta na tisuću stanovnika. Hrvatska ima samo 37 kamiona i traktora na tisuću stanovnika, najmanje u cijeloj Europskoj uniji, dok Portugal ima čak 129 ovih vozila na tisuću stanovnika.

Bizarno je u vezi sa željezničkim prometom to što su od 2016. povjerljivi i tajni podaci koji se tiču transporta tereta; to je tako jedino još u Belgiji.

Iako smo prepolovili broj poginulih u prometnih nesrećama, i dalje smo pri vrhu u Europskoj uniji

Hrvatska zato bilježi sve veći porast zrakoplovnog transporta, čak 13,8 posto iz 2015. u 2016. godinu, što i nije iznenađujuće s obzirom na rast turizma. 

Iako se od 2000. do danas značajno smanjio broj poginulih u prometnim nesrećama, od 655 do 307 poginulih godišnje, Hrvatska je i dalje pri vrhu Europske unije kada je riječ o poginulima na cestama, na šestom mjestu iza Bugarske, Rumunjske, Latvije, Poljske i Grčke. 

U dijelu izvještaja koji se bavi zaštitom okoliša, Hrvatska se u nekim aspektima nije baš proslavila, primjerice, najgori smo u Europskoj uniji kada je riječ o recikliranju otpada.