POŽAR na golemom brdu otpada u Indoneziji gori već osam dana, a okolicu je prekrivena gustim i otrovnim dimom. Vatra na odlagalištu Jatiwaringin, na rubu glavnog grada Jakarte, zahvatila je više od 15 hektara i prisilila stotine lokalnih stanovnika na evakuaciju. Zdravstvene službe bilježe porast respiratornih bolesti, a vatrogasci u gašenju koriste helikoptere, cisterne, buldožere i dronove, piše BBC.

Posljedice za stanovništvo

Gusti crni oblaci dima prekrili su okolna naselja. Mjerenja ministarstva okoliša pokazuju da je kvaliteta zraka oko odlagališta dosegnula opasne razine, iako se situacija posljednjih dana donekle poboljšala. Stotine ljudi morale su napustiti svoje domove i potražiti smještaj u skloništu koje su organizirale lokalne vlasti.

"Dim je bio toliko gust da se nitko nije vidio", ispričala je 45-godišnja stanovnica Sarmanah. "Pekao je za nos, tjerao na kašalj i curenje iz nosa, nismo mogli disati. Morali smo napustiti kuću jer se više nije moglo izdržati."

Drugoj stanovnici, 37-godišnjoj Tosiyani, zabranjen je povratak kući jer "dim sadrži otrovan plin". Lokalne zdravstvene službe dosad su pregledale najmanje 234 stanovnika s respiratornim tegobama uzrokovanim požarom. Kod njih 72 utvrđena je akutna respiratorna infekcija.

Sistemski nemar kao uzrok katastrofe

Unatoč naporima, dim i žarišta i dalje tinjaju u nekoliko hrpa smeća, osobito na zapadnom i južnom dijelu odlagališta. Djohan Darmawan, direktor za koordinaciju hitnih operacija u Nacionalnoj agenciji za upravljanje katastrofama (BNPB), objasnio je da gašenje požara na odlagalištu zahtijeva poseban pristup. Požar, naime, nije na površini, već tinja duboko unutar nagomilanog smeća.

Službeni uzrok požara, koji je izbio 30. lipnja, još nije potvrđen. Vatra je krenula od male iskre koju su raznijeli jaki vjetrovi i proširili na više lokacija. Indonezijska nevladina organizacija Forum za okoliš (Walhi) smatra da je požar izazvalo nakupljanje metana iz organskog otpada koji se raspada. Aktivisti požar opisuju kao "ekološku katastrofu proizašlu iz sustavnog nemara".

"Ovo je tempirana bomba, posljedica nagomilanih problema u gospodarenju otpadom koji se godinama ignoriraju bez ikakvih suštinskih poboljšanja", rekao je za BBC Wahyu Eka Styawan, aktivist Walhija.

Kapaciteti odlagališta odavno premašeni

Problem je, prema Walhiju, što je količina otpada koju proizvodi regija Tangerang daleko veća od kapaciteta odlagališta Jatiwaringin. "Odlagalište može primiti do 2700 tona otpada dnevno, ali to pokriva samo 59 posto otpada u regiji Tangerang", pojasnio je Wahyu.

Ostatak otpada završava na divljim odlagalištima diljem Tangeranga, pa i u okolici samog Jatiwaringina. Tamo su nastala otrovna brda smeća, ponekad na manje od stotinu metara od kuća. Stanovnici su i prije požara imali problema sa smradom, muhama i strahom od odrona.

Požari koji se ponavljaju

Nakupljanje metana, pogoršano toplinskim valovima i klimatskom krizom, pretvara takva odlagališta u opasne lokacije. "Čim se pojavi mala iskra ili toplina, metan ispod brda smeća odmah se zapali", objasnio je Wahyu.

Veliki požari izbili su na brojnim odlagalištima i tijekom 2023. godine. Na odlagalištu Sarimukti u regiji Bandung izgorjeli su deseci hektara, a sumnjalo se da su uzrok bili opušci i nakupljeni metan. Vjeruje se da je na isti način samo nekoliko mjeseci kasnije pokrenut i požar na drugom odlagalištu u Tangerangu, koji je uništio oko 80 posto lokacije od 35 hektara.

Reakcija vlasti i moguća rješenja

Rizal Irawan, zamjenik za provedbu zakona o zaštiti okoliša pri indonezijskom Ministarstvu okoliša i šumarstva, najavio je da će se istraga o uzroku požara na odlagalištu Jatiwaringin provesti nakon što gašenje bude završeno. Ministarstvo će, osim toga, početkom kolovoza procijeniti stanje 390 odlagališta diljem Indonezije.

Irawan je naveo da je odlagalište Jatiwaringin još 2025. godine dobilo administrativne sankcije od ministarstva zbog lošeg upravljanja. Tada je lokalnim vlastima naloženo da primijene sustav kontroliranog odlaganja, gdje se otpad poravnava teškom mehanizacijom i povremeno prekriva slojem zemlje. Takav pristup smanjuje rizik od požara uzrokovanih metanom i širenja bolesti.

Aktivisti poput Wahyua smatraju da će se problem požara na odlagalištima nastaviti sve dok središnje i regionalne vlasti ne pokažu stvarnu predanost poboljšanju sustava gospodarenja otpadom. "Regulativa se ne provodi jer nema čvrstine i sankcija, proračun za gospodarenje otpadom u regijama je minimalan, a nedostaje i edukacija stanovnika o razvrstavanju organskog otpada kod kuće", rekao je.

Požar na Jatiwaringinu, dodaje Wahyu, trebao bi poslužiti kao ozbiljno upozorenje središnjoj vladi da se ova kriza ne može riješiti hitnim intervencijama. Bez smanjenja otpada na izvoru te stalnog razvrstavanja i obrade organskog otpada, uvijek će postojati rizik od ekoloških katastrofa.

"Požar bi se definitivno mogao ponoviti ako se obrazac ne promijeni. Sve dok se organski otpad gomila bez reda, metan će se i dalje stvarati pod zemljom", zaključio je. "Čim ponovno zagrije, možemo očekivati nove požare."