PUKOTINA na samom vrhu Hochvogela neprestano se širi, a znanstvenici očekuju odron od nekoliko stotina tisuća kubičnih metara stijena, piše Euronews.

Hochvogel, planina visoka 2592 metra u Allgäuskim Alpama, nalazi se na granici Njemačke i austrijskog Tirola. U lipnju se s planine već odlomilo oko 2000 kubika stijena, ali istraživači sada upozoravaju da je neizbježan novi, znatno veći odron. Prema njihovim procjenama, niz padinu bi se moglo srušiti do 400.000 kubičnih metara materijala.

Samom vrhu prijeti urušavanje jer se pukotina, prisutna još od 19. stoljeća, neprestano širi. Prema povijesnim zapisima, procjep je nekad bio širok koliko i ljudska ramena, a danas je narastao na nekoliko metara.

Stručnjaci ovu kritičnu točku prate već dvanaest godina. U početku su to radili terenskim izlascima, a od 2018. koriste trajno postavljene senzore i mjernu opremu. Na terenu se upotrebljava i dron s laserskim skenerom. Ovog proljeća instrumenti su zabilježili pomake od čak pet milimetara tjedno, što je u geološkom smislu iznimno brzo.

Za usporedbu, Alpe se u prosjeku pomiču oko 1,8 milimetara godišnje. Podaci iz sustava za rano upozoravanje naveli su znanstvenike da izdaju upozorenje. Uspon s austrijske strane već je neko vrijeme zatvoren za planinare, dok je pristup iz Njemačke i dalje otvoren.

Početkom listopada tim s Tehničkog sveučilišta u Münchenu (TUM), koji vodi profesor geologije Michael Krautblattler, ponovno se popeo na vrh radi pregleda terena i mjerne opreme. Krautblattler je stručnjak za odrone i klizišta, a cilj mu je, kako je u veljači izjavio za Njemački planinarski savez (DAV), "opremiti opasna područja naprednim sustavima za rano upozoravanje kako bismo mogli ispravno protumačiti znakove koje nam planina šalje".

Podaci sa senzora stižu neprestano

Na Hochvogel je postavljeno više od 30 senzora koji s milimetarskom preciznošću prate cijeli vrh i bilježe svaki pomak. Stručnjaci s TUM-a su 2024. godine glavnu pukotinu opisali kao procjep širok do šest metara, dug oko 35 i dubok otprilike 60 metara. Nova pukotina na jugozapadnom grebenu sada se smatra ključnom slabom točkom jer su ondje zabilježeni najveći pomaci. Znanstvenici to mjesto nazivaju "Pukotina 6".

Prema Krautblattlerovim riječima, slični se sustavi trenutno koriste na još samo dvije lokacije – u klancima Partnach i Höllental. "Ondje detaljno učimo koje signale planina šalje i koliko unaprijed. Često je riječ o samo nekoliko dana ili sati. Takvi će sustavi biti ključni u visokogorju jer dolaze promjene koje nadilaze sva naša dosadašnja iskustva", rekao je Krautblattler za DAV.

Istraživači u svoje urede primaju podatke s instrumenata nekoliko puta na sat. Krautblattler se nada da će tehnologija pomoći da Alpe ostanu dostupne, ali i da će vlasti moći na vrijeme zatvoriti opasna područja prije nego što dođe do katastrofe.

Odron se može pokrenuti svakog trena

Znanstvenici smatraju da planina doseže kritičnu točku i da bi se niz padinu moglo srušiti između 250.000 i 400.000 kubika kamenja. Kao jedan od uzroka sve bržeg pomicanja stijena navode ekstremne vremenske uvjete.

Johannes Leinauer iz tima s TUM-a izjavio je za Deutschlandfunk da na Hochvogelu vide "jasan utjecaj obilnih oborina, odnosno jakih kiša, grmljavinskih nevremena i topljenja snijega". "Takva su nevremena sve češća i intenzivnija zbog klimatskih promjena, a to utječe na brzinu i učestalost ovakvih odrona", dodao je Leinauer.