PRIJATELJI kohezije, neformalna skupina zemalja EU-a koja se protivi rezanju kohezijskih sredstava u višegodišnjem proračunu Unije, okupit će se u četvrtak u Bratislavi kako bi ponovno zatražili da se siromašnijim zemljama ne uskrate sredstva koja bi im mogla pomoći da se približe razvijenijima i bogatijima.

Konferencija u Bratislavi okupit će visoke predstavnike zemalja te skupine, među kojima će biti i hrvatski premijer Andrej Plenković, čelnici baltičkih zemalja, zemalja Višegradske skupine, Bugarske, Rumunjske i drugih.

Prijatelji kohezije osnovani su u vrijeme pregovora o višegodišnjem proračunu EU-a za razdoblje od 2007. do 2013. kada su odlučili istupiti protiv smanjenja kohezijskih sredstava jer se njima sufinanciraju razvojni projekti u siromašnijim zemljama i tako doprinosi smanjenju razlika u Uniji.

Hrvatska se 2012. kao promatrač - jer još nije bila članica Unije - pridružila skupini zemalja EU-a koje su se i u pregovorima o idućem sedmogodišnjem proračunskom razdoblju od 2014. do 2020. borile protiv smanjenja kohezijskih sredstava.

Prijatelji kohezije nastoje se izboriti da mjere štednje u proračunu ne idu na štetu kohezijskih sredstava - namijenjenih najmanje razvijenim zemljama EU-a sa svrhom jačanja gospodarske, teritorijalne i socijalne kohezije. 

Slovačka je u travnju objavila da će ugostiti sastanak Prijatelja kohezije za vrijeme svog predsjedanja Višegradskom skupinom, koje je počelo 1. srpnja. Premijer Peter Pellegrini tada je rekao kako postoji "hitna potreba da se razgovara o višegodišnjem financijskom okviru".

"Pozvat ćemo Prijatelje kohezije u Bratislavu kako bismo razmotrili budući europski proračun za pregovaračkim stolom", rekao je Pellegrini. Sredstva iz europskih fondova trebaju ići tamo gdje još postoje regionalne razlike i gdje infrastruktura nije završena, rekao je. 

Europska komisija početkom svibnja predložila je veći Višegodišnji proračunski okvir (VFO) za razdoblje 2021. - 2027. u odnosu na sadašnje proračunsko razdoblje, ali i nešto manje iznose za kohezijsku politiku i za poljoprivredu.

Hrvatska bi po prijedlogu Europske komisije za razdoblje 2021. - 2027. u sklopu kohezijske politike trebala dobiti oko šest posto manje nego u sadašnjem višegodišnjem proračunu.

Tri hrvatske zamjerke

Osim što je nezadovoljna smanjenjem kohezijskih sredstava, Hrvatska je na višegodišnji prijedlog proračuna imala još dvije zamjerke.

Problem je i povećanje nacionalnog udjela sufinanciranja s 15 na 30 posto te smanjenje razdoblja za provedbu projekata - pravilo N+3, koje bi trebalo postati N+2.

Po novom prijedlogu EK-a, zemlje članice bi sufinancirale projekte s 30 posto, a EU sa 70 posto. U sadašnjem višegodišnjem proračunu nacionalni udio je 15 posto, s koliko će primjerice Hrvatska sufinancirati izgradnju Pelješkog mosta, dok će preostalih 85 posto doći iz europskog proračuna.

Komisija je predložila i da se u novom višegodišnjem proračunu promijeni pravilo N+. 

U sadašnjem višegodišnjem proračunu vrijedi pravilo N+3, što znači da se projekt ugovoren u sklopu kohezijske politike može provesti u tri godine nakon ugovaranja. Sada Komisija predlaže da se to postupno smanji na dvije godine. 

Bez obzira na smanjivanje sredstava, Hrvatska bi i dalje trebala biti među zemljama koje dobivaju najviše uzimajući u obzir iznose po glavi stanovnika.

Po prijedlogu kohezijske politike, po glavi stanovnika najviše dobiva Estonija - 317 eura godišnje, slijede Slovačka 310 eura i Latvija s 308. Hrvatska bi trebala dobiti 298 eura.

Najveće gubitnice u odnosu na sadašnji višegodišnji proračun trebale bi biti Mađarska, Češka i Estonija. Dobitnice su Bugarska, Grčka i Rumunjska s po osam posto više.

U razgovorima o višegodišnjem proračunskom okviru zemlje članice tradicionalno su podijeljene u dvije skupine - one koje u europski proračun uplaćuju više nego što dobiju i one koje dobiju više nego što daju. Prvu skupinu neki nazivaju i 'klub škrtaca', a druga su 'prijatelji kohezije'.

Hrvatska odlučno protiv smanjenja

Hrvatski dužnosnici kazali su u više navrata da će Zagreb ustrajati u tome da se ne smanjuju sredstva iz kohezijske i poljoprivredne politike. 

Državna tajnica u MVEP-u Andreja Metelko-Zgombić istaknula je ranije kako će Hrvatska u predstojećim pregovorima o VFO-u inzistirati na tome da se zadrži adekvatno financiranje kohezijske i zajedničke poljoprivredne politike.

Prijedlog Komisije neprihvatljiv je i europarlamentarki Ivani Maletić (EPP).

"Prihvaćanjem prijedloga proračuna Europske komisije za razdoblje od 2021. do 2027., dopustili bismo produbljivanje razlika među državama članicama, a cilj Europske unije je upravo suprotno”, istaknula je prije desetak dana.

I europski parlamentarci ovaj su mjesec zatražili da se ne smanjuju sredstva za kohezijske i poljoprivredne politike.

Iako će ustrajati na povećanju sredstava za inovacije, zapošljavanje mladih, gospodarski rast i borbu protiv klimatskih promjena, te su svjesni da je potrebno osigurati odgovarajuća sredstva za migracije, sigurnost i obranu, europarlamentarci su podsjetili da to ne smije ići na uštrb kohezijske i poljoprivredne politike.

Manje sredstava za kohezijsku politiku, ali više za istraživanje, inovacije, Erasmus 

Novi višegodišnji proračun koji se odnosi na razdoblje od 2021. do 2027. obuhvaća EU27, dok je sadašnji sastavljen za 28 članica EU-a što znači da se zbog izlaska Velike Britanije europski proračun smanjuje za 12 do 14 milijardi eura godišnje. 

Osim što će se u njega uplaćivati manje, iz proračuna će trebati izdvojiti više za financiranje novih prioriteta poput zaštite granice, migracija i obrambene politike.

Uz to, Komisija je predložila znatno povećanje proračuna za neka druga područja. 

Tako se predlažu devet puta veća sredstva za investicije u digitalnu transformaciju i mreže, dva puta više novca za programe za obrazovanje i mlade, uključujući ERASMUS+. Pedeset posto više sredstava predlaže se za investicije u istraživanje i razvoj.

Komisija za razdoblje od 2021. do 2027. predlaže dugoročni proračun u iznosu od 1135 milijardi eura u obvezama (izraženo u cijenama iz 2018.) što predstavlja 1,11 posto bruto nacionalnog dohotka 27 država članica EU-a (BND). U tekućim cijenama, uzimajući u obzir inflaciju, to bi iznosilo 1279 milijardi eura u obvezama.

U plaćanjima Komisija predlaže 1105 milijardi eura, 1,08 posto BND, izraženo u cijenama iz 2018. U tekućim cijenama, uzimajući u obzir inflaciju, to bi iznosilo 1246 milijardi eura u plaćanjima.

Prijedlog je da se kohezijska sredstva smanje za oko šest posto. Zajednička poljoprivredna politika i kohezijska politika dvije su najveće stavke u europskom proračunu, na koje otpada više od dvije trećine europskog proračuna. 

Odluku o budućem dugoročnom proračunu EU-a jednoglasno donosi Vijeće EU-a, to jest države članice, uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta.