HRVATSKA i Estonija politički su podržale Ukrajinu i uputile joj ekstenzivnu vojnu pomoć nakon ruske agresije i s time će i nastaviti, rekli su u Tallinnu hrvatski premijer Andrej Plenković i njegova estonska kolegica Kaja Kallas.

"Kao što je to učinila i Estonija, mi smo odmah pokazali političku potporu, solidarnost s ukrajinskim narodom i ukrajinskim vodstvom, ugostili izbjeglice u Hrvatskoj i dali veliku vojnu pomoć Ukrajini, što ćemo i nastaviti", rekao je Plenković na zajedničkoj konferenciji za novinare.

"Rat je daleko od toga da bude gotov"

Glavne teme razgovora hrvatskog premijera s estonskom predsjednicom vlade bili su ruska invazija na Ukrajinu i režim sankcija, energetska kriza, uspostava suda koji bi procesuirao ratne zločine u Ukrajini, stanje na jugoistoku Europe, ali i digitalna transformacija Estonije, europskog predvodnika u digitalizaciji.

"Rat je daleko od toga da bude gotov. Ruski strateški ciljevi nisu se promijenili - da zbriše Ukrajinu i ponovo ispiše europsku sigurnosnu arhitekturu. Mi smo pojačali praktičnu i političku potporu Ukrajini kako bi se osigurala pobjeda", rekla je Kallas.

Naglasivši da se pomoć mora nastaviti, istaknula je da je Estonija već povećala izdvajanja za obranu s dva na tri posto BDP-a i da jača istočno krilo NATO-a. "Ponovo pozivam saveznice i partnere da pogledaju u svoja skladišta i rezerve i pošalju ih Ukrajini. To je put prema miru", istaknula je premijerka.

Plenković, koji se sastao i s predsjednicima estonske države i parlamenta, rekao da se dvije zemlje potpuno slažu s različitim mehanizmima na međunarodnoj razini poput sankcija Europske unije "kako bi se poslao snažan politički, ekonomski i financijski signal da je agresija neprihvatljiva".

Europska unija je dosad usvojila devet paketa sankcija protiv Rusije od početka rata u Ukrajini.

Estonske mjere protiv Rusije 

Švedska, koja trenutno predsjeda Unijom, rekla je u srijedu da je EU spremna na dugi rat u Ukrajini i da će nastaviti raditi na dodatnim sankcijama protiv Rusije. "Učiniti zločince odgovornima također je ključno. Moramo uspostaviti poseban sud za zločine ruske agresije protiv Ukrajine", rekla je Kallas.  

Europska komisija predložila je uspostavu suda za ratne zločine u Ukrajini, za što traži široku međunarodnu potporu. Estonska je premijerka naglasila da jako cijeni hrvatski doprinos na istočnom krilu NATO-a i kazala je da je važno da Ukrajina što prije postane članica NATO-a, što trenutno blokiraju Mađarska i Turska.

Estonija, koja s Rusijom dijeli 300 kilometara granice na Baltiku, potpisala je nakon ruske invazije na Ukrajinu najveći ugovor o naoružanju u svojoj povijesti - o kupnji šest američkih naprednih sustava za lansiranje raketa HIMARS. Isporuka prvog sustava predviđena je za 2024.

Estonski parlament u listopadu je proglasio Rusiju terorističkim režimom, a uz Latviju, Litvu i Poljsku, Tallinn je u rujnu prošle godine zabranio ulazak ruskim državljanima na svoj teritorij.

Estonija, predvodnica digitalizacije

Plenković je posjetio i brifing centar e-Estonia, digitalno središte u Tallinnu koje je dio Estonske agencije za poslovanje i inovacije i ima ključnu ulogu u promicanju znanja i iskustva zemlje u području digitalnih usluga.

U tom se centru posjetiteljima, među kojima su već bili brojni šefovi država i vlada, predstavlja koncept e-Estonije, zemlje koja je počela digitalnu transformaciju prije 20 godina i danas je visoko digitalizirana. 

"Bio sam doslovno impresioniran posjetom e-centru, vidjeti što je Estonija sve učinila na planu digitalizacije. Doslovno sve su usluge dostupne na digitalni način, na čemu vam čestitam. Vi ste prvaci ne samo na europskoj razini nego i globalno", kazao je.

"Mi vas slijedimo, učinili smo ozbiljan napredak s našim procesom digitalizacije i drago će nam biti produbiti suradnju na tom području i implementirati neka rješenja koja će olakšati život našim građanima na svakodnevnoj razini", naglasio je hrvatski premijer.

Estonija se smatra digitalnim uzorom i europskim predvodnikom u digitalizaciji - u toj se zemlji, primjerice, elektroničko glasanje na izborima provodi od 2005. godine, što je dovelo do povećanja odaziva estonskih građana na izbore.

Tallinn svake godine ugošćuje i digitalni summit kojemu je domaćin premijer ili premijerka, a okuplja čelnike zemalja, međunarodne organizacije i privatni sektor kako bi se bavili najurgentnijim pitanjima puta prema digitalnoj budućnosti.