Ako, kako narod kaže, "čizma glavu čuva", onda bi se prema istom uzorku moglo iz vinarskog obzora reći da "pluto vino čuva".

kako bi sačuvali vino od kvarenja u najrazličitijim posudama, vinari su kroz povijest zatvarali posude čepovima od smole, krede, drva, dijelovima biljaka, da bi najzad pobjedu odnijeli čepovi od pluta postavši svojevrsnim zaštitnim znakom suvremenog visokog vinarstva. Svi čepovi, do plutenih, imali su niz nedostataka - bili su neelastični, odnosno, prekruti, nisu dobro prianjali i da ne nabrajamo dalje. Posljedica: vino neugodna mirisa i okusa! Stoga se mali pluteni čep može smatrati velikim otkrićem. Barem kad je riječ o onima koji su zaljubljeni u dobru vinsku kapljicu.

Od kore hrasta plutnjaka (Quercus suber) proizvode se, među ostalim, i pluteni čepovi. Zanimljivo je, da "guljenje" kore započinje tek kad deblo dosegne obujam od 80 centimetara u dobi između 25 i 30 godina starosti hrasta. Dimenzije plutenih čepova označavaju se u milimetrima, na primjer 33/23, kod čega prva brojka označava visinu, a druga promjer čepa. Mjere su standardizirane, piše Milorad Zoričić u 'Gospodarskom listu'. Za stolna vina u litarskim bocama koriste se čepovi 33/22, kvalitena vina u rajnskim i bordoškim bocama od 0,75 l - 38/24 ili 45/34, te za vrhunska vina 49/24 ili 53/24. Pjenušci se čepe tzv "složenim čeponm" 48/30,5.

Za one koji ne znaju, pluteni čep se sastoji od krute tvari, subrina (tvar slična mastima), celuloze, tanina, lignina i vanilina, te plinova - najviše dušika.

Pluteni je čep lagan, elastičan, znamenit sa svoga koeficijenta širenja, te čuva vino kao čizma glavu.

(Hina)xdluc ydluc