Počeo je trgovinski rat Amerike i Kine. Grubišić: To je najprimitivniji oblik populizma
NAKON što je SAD najavio kako će od početka srpnja započeti s naplatom carine od 25 posto na uvoz jednog dijela kineske robe u vrijednosti od 34 milijarde dolara, što je nekih deset posto ukupnog uvoza, kineske vlasti su poručile da će odgovoriti protumjerama.
Podsjetimo, SAD je najavio dva kruga uvođenja carina. Prvi se odnosi na 818 proizvoda, a drugi bi uključivao još 284 proizvodnih linija u vrijednosti od 16 milijardi dolara, pri čemu bi ukupna vrijednost robe obuhvaćene carinom (automobili, helikopteri, buldožeri, industrijski alati..) iznosila 50 milijardi dolara.
"Tehnologija i inovacije najveće su američko gospodarsko blago i predsjednik Donald Trump s pravom naglašava da, želimo li prosperitetnu budućnost našoj zemlji, moramo odmah zauzeti stav kako bismo očuvali poštenu trgovinu i zaštitili konkurentnost SAD-a", izjavio je američki ministar trgovine Robert Lighthizer.
Kina će brzo odgovoriti protumjerama
S druge strane, glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova Geng Shuang poručio je da će Kina odgovoriti protumjerama.
"Ako SAD poduzme jednostrane protekcionističke mjere koje štete kineskim interesima, reagirat ćemo brzo i poduzeti nužne korake kako bismo odlučno obranili svoja pravedna legitimna prava", kazao je Geng Shuang nekoliko sati prije objave američkih carina.
Trgovinski konflikt između Washingtona i Pekinga zaoštrio se nakon nekoliko rundi pregovora u kojima se nisu uspjeli riješiti prigovori SAD-a na kinesku industrijsku politiku, nepristupačnost kineskog tržišta i 375 milijardi dolara američkog deficita, piše Reuters. Novonastala situacija rezultat je nastavka rata Trumpove administracije, koja se još u ožujku žalila kako je Kina natjerala strane kompanije da predaju svoje industrijske i tehnološke tajne kako bi zauzvrat dobili pristup tržištu te da su se dijela američke tehnologije dočepali cyber krađom.
Kineska agencija: Mudri ljudi grade mostove, budale grade zidove
“Mudri ljudi grade mostove, budale grade zidove”, stoji u uvodniku kineske državne novinske agencije Xinhua koji podsjeća i na službene komentare Kine kako će braniti svoje interese u trgovinskom ratu.
“Nema pobjednika u trgovinskom ratu i američko poticanje trgovinskog rata je ekstremno destruktivno za svjetsku trgovinu, ekonomsku globalizaciju, multilateralni trgovinski sustav i globalnu proizvodnju”, stoji u uvodniku najvećih kineskih novina People’s Dailyja.
Analitičari, međutim, predviđaju da američke tarife neće ozbiljnije nauditi kineskoj ekonomiji te da će se trgovinski rat vjerojatno nastaviti iako su poslovni krugovi zahtijevali pregovore.
Trumpov je potez doduše pridobio i neočekivane potpore, poput one utjecajnog demokratskog političara Charlesa Schumera.
“Kina je naš stvarni trgovinski neprijatelj i njihova krađa intelektualnog vlasništva te odbijanje da dopuste našim tvrtkama pošteno tržišno natjecanje prijeti milijunima poslova Amerikanaca”, prenosi Reuters Schumerovu izjavu.
SAD trenutno dominira visokim tehnologijama, no potpora kineske vlade od oko 300 milijardi dolara podijeljenih kompanijama da dominiraju tehnologijama poput umjetne inteligencije, robotike i kvantnih računala, mogla bi otežati poslovanje američkim tvrtkama.
Oxford Economics: Tarife dolaze u loše vrijeme za svjetsku ekonomiju
Analitičari iz londonske konzultantske tvrtke Capital Economics smatraju da će utjecaj carina na kinesku ekonomiju biti malen. “Nijedna strana neće pasti na koljena – što je jedan od razloga da se vjeruje kako bi se ova trgovinska rasprava mogla nastaviti”, smatraju u Capital Economicsu dodajući da kineski lideri neće popustiti stranom pritisku.
Konzultantska tvrtka Oxford Economics objavila je, pak, kako tarife dolaze “u loše vrijeme za svjetsku ekonomiju”.
No iako su dionice nekih tvrtki na Wall Streetu pale, burza nije osjetila značajne promjene.
I premda se mnogi ekonomisti slažu s Trumpovim tvrdnjama o kineskom poslovanju, oponiraju tarifama kao rješenju problema podsjećajući na posljedice koje će osjetiti američki proizvođači, farmeri i rančeri. Naime, očekuje se da će glavnina protuudara biti usmjerena prema američkoj poljoprivredi kojoj su, uz Kinu, Meksiko i Kanada, s kojima SAD već nema dobre odnose, ključna tržišta.
Grubišić: Trumpovi potezi su najprimitivniji oblik populizma
Andrej Grubišić, stručnjak za korporativne financije, smatra kako su Trumpovi potezi “s ekonomskog aspekta najprimitivniji oblik populizma” jer ne štite građane Amerike, već partikularnu skupinu u SAD-u. Prema njegovom mišljenju, svaki oblik kočenja slobodnog tržišta je kontraproduktivan za najveći broj ljudi u cjelini.
“Ekonomska povijest pokazuje da se najveća količina ekonomskog dobroga za najveći broj ljudi kreira pri uvjetima potpuno slobodne trgovine, što znači da slobodna trgovina tržišnim mehanizmima izbacuje one koji nisu dovoljno konkurentni s tržišta ili ih prisiljava da budu efikasniji i bolji. Svako uvođenje barijera, kvota ili carina, odnosno limitiranje slobodne trgovine, ima za posljedicu sljedeće: PR kampanju pod egidom zaštite gospodarskih nacionalnih interesa. Međutim, prava ekonomska istina je da većina onih koji kupuju te proizvode ili kupuju proizvode od onih koji ugrađuju taj čelik, solarne panele i sve ono na što se uvodi carina, na kraju dana kupovat će ili plaćati uslugu skuplje. Korist od toga će imati samo onaj koji proizvodi čelik ili solarne panele u SAD-u. Riječ je o uskoj skupini koja će imati koristi od toga, a financirat će ih široka skupina ljudi, kojoj se ‘prodaje’ priča da je to zaštita nacionalnih interesa”, smatra Grubišić.
Prema njegovom mišljenju, riječ je o sprezi “tzv. željeznog trojca: visoke politike, odnosno karijernog birokrata, državne administracije, koja je isto u velikoj mjeri karijerni posao, te zainteresirane ekonomske skupine koja od toga ima velike interese”.
Posljedice će osjetiti velik broj ljudi
Ti će potezi dalekosežno imati posljedice za velik broj ljudi.
“Takva praksa imat će velike posljedice na sve nas koji smo dio gospodarskog ciklusa, čak i kad mislimo da nas se to direktno ne tiče. Ako se čelik i solarni paneli ugrađuju u bilo što što na kraju dana mi kupujemo, tiče nas se, čak i ako mi to direktno ne kupujemo, nego netko tko nam pruža neku uslugu, jer troškovi postaju veći. Ukidanje slobodnog tržišta nikad ne čini više dobrog za većinu ljudi od slobodne trgovine”, zaključuje Grubišić.