Foto: FAH

NE SASTANE li se Odbor za Ustav do kraja lipnja, parlamentarne bi stranke u drugom dijelu godine mogle ostati bez proračunskog novca namijenjenog njihovim političkim aktivnostima, no predsjednik Odbora Robert Podolnjak (Most) kaže kako ne namjerava sazivati Odbor dok Sabor ne prihvati zakonske izmjene kojima bi se godišnji iznos za stranke i nezavisne zastupnike limitirao na maksimalnih 48 milijuna kuna.

 Nakon privremenog financiranja u prvom tromjesečju, saborski je odbor raspodijelio samo iznos za prvu polovicu godine, a Sabor je istodobno u prvom čitanju podržao prijedlog izmjena Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe po kojemu bi se iznos za stranke određivao na temelju poreznih prihoda, a ne rashoda državnog proračuna.

 Podolnjak podjeća da su Most i HSLS predlagali da se te izmjene donesu u hitnoj proceduri, no da je većina u Odboru i Saboru smatrala kako su nužna dva čitanja.

 Konačni prijedlog namjeravaju uputiti u proceduru ovih dana. "Namjera Mosta bila je da se do raspuštanja Sabora, 15. srpnja, donesu izmjene Zakona o financiranju političkih aktivnosti kojima bi se reguliralo financiranje stranaka u skladu s onim što je već raspravljeno u prvom čitanju, s tim da predlažemo da se ukupni godišnji iznos namijenjen strankama limitira na maksimalnih 48 milijuna kuna, kako je već zaključeno u raspravi u prvom čitanju. Takav konačni prijedlog ćemo potpisati i uputiti u proceduru, a ne donese li se, ni jedna stranka u trećem tromjesečju neće dobiti ni lipe iz proračuna", izričit je Podolnjak.

Mostu za kampanju ne treba puno, a drugi neka se zaduže

 Upozorava da bi se, u tom slučaju, novac namijenjen strankama i nezavisnim zastupnicima rasporedio tek nakon konstituiranja novog saziva, vjerojatno ne prije listopada. Uvjeren je i kako novac bez kojega bi stranke u međuvremenu ostale novi saziv ne bi smio retroaktivno raspodijeliti.

 "Za nas u Mostu to nije nikakav problem, jer mi na kampanju ne trošimo puno, a ne moramo ni financirati hladni pogon kakav imaju druge stranke. Drugi neka se za svoje kampanje zaduže, a sve ovo bi moglo značiti uštedu za proračun, u kojem su za tu namjenu već osigurana 24 milijuna kuna", poručio je Podolnjak.

Na pitanje ne odriče li time strankama i nezavisnim zastupnicima pravo na proračunsko financiranje koje im je dao važeći zakon, uzvratio je kako drugi članovi Odbora mogu i bez njega sazvati sjednicu, ako smatraju da je to nužno.

"Ako zakon ne bude izglasan, ja neću sazvati sjednicu. Po poslovniku, trećina kolega, ako želi, može sazvati sjednicu Odbora i bez predsjednika, za to nema nikakve zapreke", rekao je Podolnjak, ali i dodao kako je svjestan da takvo što ni jedna stranka neće učiniti uoči izbora.

Tvrdi i kako je sve to rekao kolegama u SDP-u, kad se razgovaralo o datumu održavanja prijevremenih parlamentarnih izbora te kako su oni svjesni činjenice da novac neće dobiti ne promijeni li se zakon. "Razdioba sredstava je bila temeljena na činjenici da će biti donesen novi zakon i po nama nema nikakvih prepreka da se on i donese, za to ima dovoljno vremena", uvjeren je Podolnjak.

HDZ i SDP ne žele da Sabor zasjeda samo zbog financiranja stranaka

 Druge stranke, međutim, nisu sklone sazivanju saborske sjednice samo kako bi si osigurale financiranje političkih aktivnosti.

Iz HDZ-a neslužbeno tumače kako do raspuštanja 15. srpnja treba izbjegavati sazivanje sjednice, kako se Sabor ne bi pretvorio u poligon za predizborna nadmetanja. Podolnjaka, pak, optužuju da je privatizirao Odbor te da ucjenjuje Sabor donošenjem zakona koji je predložila njegova stranka.

 I u SDP-u kažu kako im ne pada na pamet tražiti sjednicu Odbora i Sabora na tu temu te kako će manjak sredstava radije nadoknaditi iz drugih izvora, a uvjereni su i da ne stoji tvrdnja da će stranke u potpunosti ostati bez sredstava za treće tromjesečje, odnosno da im se novac neće moći isplatiti naknadno. Ističu kako je riječ o pravu utvrđenom zakonom i državnim proračunom te kako to što Odbor nije ispunio svoju zakonsku zadaću ne znači da je stavio izvan snage zakon i proračun.

 Iz obiju velikih stranaka tumače kako bi Most, da je imao ozbiljne namjere, u proceduru već uputio konačni prijedlog zakona čije izglasavanje ultimativno traži.