Sadržaj nastao u suradnji s: mer

Od 1. rujna na snagu je stupio Zakon o fiskalizaciji, čime je krenulo prijelazno razdoblje za veliku reformu - od početka 2026. svi obveznici PDV-a morat će izdavati i primati e-račune. Što to znači za poduzetnike i kako će se to odraziti na njihovo poslovanje? Kad se priča o ovoj temi, neizostavno je i pitanje kažnjavanja onih koji se ne budu držali novih pravila.

O svemu tome razgovarali smo s Josipom Kovačecom, operativnim direktorom mera, vodećeg informacijskog posrednika za eRačune.

Razumijevanje obveza i kazne za nepoštivanje zakona

"Prije nego što govorimo o kaznama, važno je razumjeti obveze. Svi poslovni subjekti, neovisno o poreznom tretmanu, dakle, tvrtke u sustavu PDV-a i izvan njega, obrti, samostalne djelatnosti i drugi, od 1. siječnja 2026. moraju zaprimati eRačune u strukturiranom elektroničkom obliku (XML prema EU normi).

Istovremeno, svi porezni obveznici u sustavu PDV-a moraju od tog datuma i izdavati eRačune, a uz to ih fiskalizirati, arhivirati te kroz sustav eIzvještavanja dostavljati Poreznoj upravi podatke o izdanim, odbijenim i nefiskaliziranim računima", kaže za Index Kovačec.

"Prvi konkretan korak koji mora napraviti svaka pravna osoba je odabir pristupne točke u FiskAplikaciji putem sustava ePorezne. To se radi na način da certificirani informacijski posrednik mora "nominirati" poreznog obveznika, a potom ga isti mora potvrditi u sustavu ePorezne", dodaje.

A onda nam je rekao nešto više o kaznama.

"Kazne za nepoštivanje Zakona o fiskalizaciji kreću se od 1.320 do čak 66.360 eura, ovisno o težini prekršaja. Primjerice, ako obveznik ne odabere pristupnu točku (posrednika), kazna iznosi od 1.320 do 26.500 eura.

Kod većine posrednika zaprimanje eRačuna je besplatno, tako da ovo nije trošak, već pitanje pravovremene usklađenosti", objašnjava.

Najčešći problemi i zablude oko e-računa

Brojne poduzetnike sasvim sigurno zanima i što se najčešće kažnjava kad je riječ o e-računima i o kakvim se iznosima najčešće radi? "Još nemamo praksu vezanu uz novi Zakon, ali prema dosadašnjem iskustvu, dosta konfuzije stvaralo je arhiviranje.

Poduzetnici često misle da je dovoljno isprintati eRačun i spremiti ga u fizičku arhivu, no to nije ispravno. eRačun se mora čuvati u svom izvornom, elektroničkom obliku (XML), jer samo tako zadržava pravnu valjanost i može se automatizirano obrađivati.

Zakon o fiskalizaciji jasno propisuje rokove i kazne za nepravilno čuvanje eRačuna, pa je ovo segment na koji treba posebno obratiti pažnju", kaže Kovačec.

Kovačec smatra da će još jedna stvar biti problematična.

"Također, prema trenutnim pitanjima s tržišta, smatramo da bi dosta problema moglo nastati i oko usklađivanja internih šifri roba i usluga s ispravnom klasifikacijskom oznakom iz KPD-a, a što će u okviru ovog Zakona biti obveza za sve one koji izdaju eRačune.

Preciznije rečeno, izdavatelji eRačuna će biti dužni povezati podatak o stavci robe i usluge u eRačunu s ispravnom klasifikacijskom oznakom iz KPD-a i iskazati je u eRačunu. Ovo bi moglo predstavljati izazov za poduzetnike", pojašnjava.

"PDF nije račun, to je samo slika računa"

"Veće tvrtke već imaju iskustvo s eRačunima, posebno one koje ih zaprimaju kroz ERP sustave jer mogu račun automatski učitati bez pretipkavanja. S druge strane, manji poduzetnici i obrtnici još uvijek često miješaju eRačune i PDF dokumente, pa tu nastaju problemi, od slanja do arhiviranja.

Jednostavno rečeno, PDF nije eRačun. To je samo slika računa. eRačun je podatkovni zapis u XML formatu koji omogućuje automatsku obradu", dodaje.

Što mer nudi?

Mer je pionir eRačuna. Kovačeca pitamo kako je došlo do toga i što mer nudi danas.

"Tvrtka Elektronički računi d.o.o., upravitelj servisa mer, posluje od 2013. godine i od samog početka bavimo se isključivo razmjenom eRačuna, eDokumenata i digitalnim arhiviranjem. Jedan smo od najsigurnijih servisa za elektroničke račune u Hrvatskoj, s više od 130 tisuća korisnika i dva milijuna e-Računa mjesečno", kaže.

"Danas brojimo više od 100 zaposlenih koji doslovno "žive" eRačune – i to je naša uska specijalnost. Surađujemo s preko 500 ERP i računovodstvenih softvera te gotovo 2000 knjigovodstvenih servisa, koji su ključni partneri u edukaciji tržišta. Vjerujemo da je edukacija preduvjet uspješne digitalne tranzicije, pa smo pokrenuli i mer caffè - besplatne webinare koji se održavaju tri puta tjedno", otkriva.

Što poduzetnici mogu naučiti na besplatnim mer webinarima?

Dodatno je objasnio i o čemu se tu radi.

"Tu poduzetnici i računovođe u opuštenoj atmosferi mogu dobiti odgovore iz prve ruke. I da, naslušamo se svakakvih pitanja - jedno od simpatičnijih bilo je kad je korisnik zamolio da mu "podesimo računalo" da bi moglo slati eRačune", prisjeća se.

"Razvili smo i besplatnu aplikaciju Kreiraj, namijenjenu jednostavnom izdavanju i zaprimanju eRačuna. Aplikaciju koristi više od 32.000 korisnika, a nedavno je dobila potpuni vizualni i funkcionalni makeover.

Slušajući njihove potrebe, dodali smo niz korisnih mogućnosti, uz standardnu izradu ponuda i računa, omogućili smo praćenje naplate, evidenciju kupaca i dobavljača te pregled svih obveza na jednom mjestu.

Aplikacija je dostupna i kao mobilna verzija za Android i iOS, što je iznimno važno za mikro poduzetnike koji često rade "u hodu", na terenu ili izvan ureda - omogućuje im da račun izdaju, pošalju ili provjere status naplate bez obzira gdje se nalazili.

Posebno nam je važna integracija Moj-BI servisa, koji korisnicima omogućuje uvid u blokade bankovnih računa u realnom vremenu te više od 60 financijskih pokazatelja za sve tvrtke u Hrvatskoj.

A ono na što smo uistinu ponosni je da smo u aplikaciju ugradili i platne usluge informiranja o stanju bankovnog računa i iniciranja plaćanja - funkcionalnosti koje možemo pružati jer mer ima status institucije za platni promet pod izravnom regulacijom Hrvatske narodne banke.

To znači da mali poduzetnik iz iste aplikacije može izdati račun, zaprimiti ga, arhivirati i doslovno jednim klikom platiti.

Sve ovo korisnicima dajemo u potpunosti besplatno, jer nam je cilj moderne, sigurne i praktične financijske alate učiniti dostupnima svima, a posebno mikro korisnicima kojima svaka ušteda vremena i novca znači mnogo", prepričava Kovačec.

Koliko je ovaj način pohrane eRačuna siguran?

S obzirom da se cijela razmjena računa seli u "oblak", koliko su poduzetnici izloženi, odnosno sigurni? "Od 1. siječnja 2026. svi računi između poslovnih subjekata kolat će isključivo u digitalnom obliku. To znači kraj papira, ali i porast cyber rizika.

Trenutno je 21 certificirani informacijski posrednik koji će prenositi račune od više od 330.000 obveznika, u vrijednosti više stotina milijardi eura. Zbog toga njihovi sustavi moraju biti besprijekorno sigurni. Račun nije samo dokument - on je novac i poslovna tajna.

Poduzetnici bi trebali provjeriti koje sigurnosne protokole njihovi posrednici koriste i posjeduju li police osiguranja koje pokrivaju korisnike u slučaju proboja", kaže Kovačec.

Objasnio je kako se o sigurnosti brinu u mer-u.

"U mer-u su svi podaci korisnika pohranjeni redundantno na dvije udaljene lokacije, u tri neovisne kopije koje se automatski obnavljaju svakog sata. Imamo 24-satni nadzor sustava, SIEM alate, enkripciju, segmentaciju mreže, redovite penetracijske testove i strogo definirane procedure za oporavak u slučaju incidenta.

Naša tvrtka je u vlasništvu norveške Visme, koja ima jedan od najsuvremenijih sigurnosnih programa u Europi, s internim timovima koji svakodnevno testiraju otpornost sustava kroz simulacije "hakerskih napada"", pojašnjava.

Dvije preporuke poduzetnicima

Što biste poručili poduzetnicima?

"Prvo - potvrdite svoju pristupnu točku. Ako vas nitko još nije nominirao, kontaktirajte željenog posrednika i zatražite da to učini.

Drugo - ne donosite odluku isključivo prema cijeni. Pojavilo se mnogo novih igrača koji nude "jeftine" usluge, ali ovdje je sigurnost i pouzdanost važnija od nekoliko eura mjesečno. Odabir sigurnog informacijskog posrednika je ozbiljna odluka. Birate kome povjeravate svoj novac i svoje poslovne podatke.

Sigurnost ima cijenu, ali cijena nesigurnosti je daleko veća", zaključuje.

"I dalje kod nekih postoji otpor"

I dalje, kaže Kovačec, kod dijela poduzetnika postoji otpor prema e-računima. "To je očekivano i prirodno. Najčešće proizlazi iz straha od promjena i nepoznavanja sustava. Svaka promjena može se činiti teškom, čak i kad donosi napredak.

Cilj mera i Elektroničkih računa je edukacijom i jasnom komunikacijom otkloniti taj strah i pokazati da digitalizacija ne znači dodatni teret, nego pojednostavljenje poslovanja. Nažalost, na društvenim mrežama često se šire poluinformacije i dezinformacije koje unose dodatnu paniku, ali vjerujem da će s vremenom prevladati racionalan pristup", kaže.

Pitamo ga i koliko su hrvatski poduzetnici spremni na ovu promjenu.

Informacijski posrednici koji su ključan faktor ovog uspješne provedbe ovog Zakona su spremni, ali poduzetnicima vrijeme istječe. Ako svi čekaju kraj prosinca da bi "uhvatili vlak", dogodit će se ono što zovemo efekt krda – sustavi će biti preopterećeni, podrške zatrpane, a mnogi će ostati bez pomoći.

Zato je ključno krenuti odmah, potvrditi pristupnu točku i testirati sustav na vrijeme", kaže Kovačec.

"Ne čekajte zadnji čas"

"Pripremite se na vrijeme. Nemojte čekati 1. siječnja - tada sve mora raditi. Odaberite svog informacijskog posrednika, potvrdite pristupnu točku i krenite testirati sustav već danas. Digitalizacija nije prijetnja, već prilika - ali samo za one koji se pripreme na vrijeme", dodaje na kraju.

Sponzorirani sadržaj donose Index i mer u skladu s najvišim profesionalnim standardima.