CIJENE goriva snažno su porasle diljem Europe, a osobito dizela. Prema najnovijim dostupnim podacima, u 16 od 27 članica Europske unije litra dizela stoji najmanje dva eura, dok je u najskupljim zemljama cijena došla do oko 2,50 eura.

Riječ je o prosječnim cijenama unutar pojedine države, pa konkretna cijena na benzinskoj postaji može biti viša ili niža, ovisno o distributeru i lokaciji.

Dizel u 16 zemalja najmanje dva eura

Najskuplji dizel među članicama EU prema tim podacima ima Finska, gdje prosječna cijena iznosi 2,505 eura po litri. Slijede Danska s 2,502 eura i Nizozemska s 2,494 eura.

U Njemačkoj litra dizela u prosjeku stoji 2,426 eura, u Francuskoj 2,291, Belgiji 2,290, Austriji 2,197, Italiji 2,191, a Litvi 2,184 eura.

Iznad dva eura su i Portugal, Luksemburg, Grčka, Latvija, Estonija i Poljska, dok je u Rumunjskoj cijena točno dva eura.

Po novome je dizel i u Sloveniji iznad dva eura, izvan autocesta stoji 2,012 eura. 

Najjeftiniji dizel je na Malti, gdje stoji 1,21 euro po litri. Slijede Španjolska s 1,834 eura i Bugarska s 1,856 eura.

Benzin najskuplji u Danskoj

Velike su razlike i kod benzina.

Najvišu prosječnu cijenu Eurosupera 95 ima Danska, 2,564 eura po litri. Slijede Nizozemska s 2,434 eura, Njemačka s 2,357 i Finska s 2,317 eura.

Više od dva eura litra benzina stoji još u Francuskoj, Grčkoj, Italiji i Portugalu.

Najjeftiniji je ponovno na Malti, gdje litra stoji 1,34 eura. U Švedskoj je cijena 1,514 eura, Bugarskoj 1,620, a na Cipru 1,650 eura.

U Sloveniji stoji 1,748 eura. 

Za Hrvatsku su u tablici navedene aktualne regulirane cijene osnovnog benzina i dizela koje vrijede od 22. rujna, dok su za ostale članice navedeni nacionalni prosjeci iz europskog pregleda. Zbog te razlike hrvatsku cijenu ne treba tretirati kao potpuno metodološki istovjetan nacionalni prosjek.

U Hrvatskoj dizel od danas 1,91 euro

U Hrvatskoj su danas stupile na snagu nove najviše maloprodajne cijene. Benzin je poskupio jedan cent i sada stoji 1,74 eura po litri, dok je dizel poskupio šest centi, na 1,91 euro. Plavi dizel poskupio je deset centi i sada stoji 1,50 eura.

Vlada je pritom dodatno snizila trošarinu na dizelsko gorivo za tri centa po litri. Trošarina je, uz suglasnost Europske komisije, time spuštena deset centi ispod minimuma propisanog europskim pravilima.

Prema izračunu Vlade, da nema mjera i da se cijene slobodno formiraju uz ranije razine trošarina i marži, litra benzina stajala bi 1,95 eura, a dizela 2,26 eura.

Spremnik od 50 litara dizela po sadašnjoj cijeni stoji 95,50 eura. Bez Vladinih mjera, prema njezinu izračunu, stajao bi 113 eura, odnosno 17,50 eura više.

Dizel je posljednjih mjeseci rastao brže od benzina

Rast nije ograničen na nekoliko država. Analiza podataka Europske komisije pokazuje da je između 23. veljače i 14. rujna cijena dizela porasla više od cijene benzina u 26 od 27 članica EU.

U tom je razdoblju prosječna cijena dizela u EU porasla za 34,4 posto, a benzina za 24,1 posto.

Europska komisija prošlog je tjedna zabilježila i rekordne prosječne cijene benzina i dizela otkako se vodi ta serija podataka.

Pritisak je posebno izražen kod dizela zbog poremećaja u globalnoj opskrbi, problema u rafinerijama i visokih troškova prerade sirove nafte u gotove derivate.

Vlada razmatra i dnevno mijenjanje cijena

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar rekao je jučer da Vlada zbog velikih oscilacija na tržištu razrađuje mogućnost prelaska na dnevno formiranje cijena goriva.

Ideja je da se promjene burzovnih cijena brže prenose na cijene na benzinskim postajama, umjesto sadašnjeg modela u kojem Vlada određuje najviše cijene za sedmodnevno razdoblje.

Šušnjar je rekao i da Vlada među raspoloživim instrumentima ima mogućnost takozvanog plivajućeg PDV-a.

Prema njegovim riječima, dizel je proteklog tjedna na burzama poskupio za oko deset centi po litri, a Vlada je smanjenjem trošarine ublažila prelijevanje cijelog tog povećanja na hrvatske vozače.