KADA se u medijima spominju plaće radnika u Hrvatskoj, uglavnom se govori o prosječnoj plaći. Iako je ona dobro mjerilo općeg standarda u državi, loša je za procjenu individualnih i regionalnih plaća. Točnije, prosječna plaća je loša za usporedbe jer jako ovisi o ekstremima.

Većina radnika ima manju plaću od prosječne pa je razumljivo da se ljudi bune kada se prosječna plaća uzima kao mjerilo. Zbog toga se posljednjih godina uz prosječnu plaću počela navoditi i medijalna plaća, tj. točan iznos od kojega pola radnika u Hrvatskoj ima veću plaću, a pola manju.

To je donekle bolji pokazatelj za individualne usporedbe jer čitatelje zanima njihov iznos u odnosu na ostatak gospodarstva i ostale radnike, a ne opća razina blagostanja u Hrvatskoj. Kod medijana je smanjen utjecaj ekstrema, ali ostaje činjenica da veličina Zagreba i njegova ekonomska moć prikazuju veći nacionalni prosjek i medijan nego što je u ostatku države.

Prosječna plaća ne pokazuje dovoljno

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prosječna plaća u Hrvatskoj je za prva četiri mjeseca ove godine iznosila 7547 kuna, a medijalna 6290 kuna. To znači da rezultat kada se ukupan zbroj iznosa svih isplaćenih plaća u travnju podijeli s ukupnim brojem isplaćenih plaća iznosi 7547 kuna. Ali većina radnika ima manju plaću od toga.

Medijalna plaća od 6290 kuna znači da pola radnika u Hrvatskoj ima manju plaću od toga, a pola veću. Primijetite kako je medijan manji od prosjeka jer većina radnika u Hrvatskoj ima plaću manju od prosječne. 

Državni zavod za statistiku (DZS) uz prosječnu i medijalnu plaću na mjesečnoj razini objavljuje i distribuciju plaća po kvartilima i decilima. Kvartili ukupnu distribuciju plaća dijele na četiri jednaka dijela. Tako se može vidjeti do kojeg iznosa plaću ima 25 posto najslabije plaćenih u Hrvatskoj (prva četvrtina), do kojeg sljedećih 25, odnosno od 25 do 50 posto najslabije plaćenih (druga četvrtina), zatim 50 do 75 posto najbolje plaćenih (treća četvrtina) i 75 posto do 100 posto (četvrta četvrtina).

Tako je 25 posto najslabije plaćenih u Hrvatskoj u travnju radilo za plaću od 3750 kuna (minimalac) do 4814 kuna mjesečno. Sljedećih 25 posto je radilo za plaću od 4814 kuna do 6920 kuna. Treća četvrtina je radila za plaću od 6290 kuna do 8531 kune, a svaki četvrti radnik u Hrvatskoj radi za plaću veću od 8531 kune.

Distribucija svih plaća u Hrvatskoj se može podijeliti i na decile. Oni dijele distribuciju na deset jednakih dijelova. Tako se može vidjeti za koliko radi prvih deset posto radnika po visini plaće, zatim drugih deset posto po visini plaće, pa trećih i tako dalje.

Deset posto najslabije plaćenih radnika u Hrvatskoj radi za plaću od 3750 kuna neto (minimalac) do 4076 kuna. Otprilike trećina (30 posto) radnika radi za 5032 kune i manje, pola za 6290 i manje, a nešto više od dvije trećine (70 posto) za 8000 kuna i manje.

U kojim zanimanjima su najveće plaće?

Najniža prosječna plaća u Hrvatskoj, od 5839 kuna neto, u travnju je bila u grupi "Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti", zatim u grupama djelatnosti "Građevinarstvo" (6030 kuna) te "Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane" (6040 kuna).

Najviše su bile u djelatnostima "Rudarstvo i vađenje" (12.877 kuna), "Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja" (10.901 kuna)  i "Informacije i komunikacije" (10.770 kuna). Svi navedeni iznosi se odnose na neto plaću.

Na godišnjoj razini su plaće najviše rasle u kategoriji "Rudarstvo i vađenje", za čak 59.2 posto. Više od deset posto su rasle plaće u kategorijama "Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane", "Informacije i komunikacije", "Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti" i "Ostale uslužne djelatnosti".

Kolike su plaće po županijama?

Druga stvar koja se može učiniti je da se umjesto prosječne plaće na razini države pogledaju prosječne plaće po županijama. To daje puno realniju sliku za većinu Hrvatske jer se eliminira utjecaj Zagreba, koji u plaćama odskače od svih ostalih dijelova zemlje.

Tako je u prva tri mjeseca 2022. prosječna plaća u Zagrebu bila 8969 kuna neto, daleko više od nacionalnog prosjeka za isto razdoblje od 7481 kune. Županija s najvećim plaćama je Zagrebačka, s prosječnom plaćom od 7560 kuna, a najmanje plaće su u kontinentalnim županijama poput Virovitičko-podravske (6394 kune), Vukovarsko-srijemske (6527), Brodsko-posavske (6571) i Bjelovarsko-bilogorske (6580).

Iako postoji dojam da su priobalne županije daleko bogatije, razlika u plaćama to ne pokazuje. Tako je prosječna plaća u Splitsko-dalmatinskoj županiji 7034 kune, tek petstotinjak kuna više nego u kontinentalnim županijama.

Dubrovačko-neretvanska i Zadarska županija imaju prosječnu plaću od otprilike 6800 kuna, neznatno više nego u kontinentalnim županijama. Prosjek Istarske županije je 7113 kuna, a Primorsko-goranske 7393 kune.

Plaće u privatnom sektoru su manje 

Sljedeći korak analize je da eliminiramo utjecaj javnog sektora, u kojem su plaće veće. To je uglavnom slučaj zbog toga što u javni sektor spadaju sektori koji nužno podižu opću obrazovnu razinu, kao što je zdravstvo. Ali čak i kada se korigira utjecaj razine obrazovanja, radnog staža, spola i ostalih varijabli, poslovi u javnom sektoru su bolje plaćeni od poslova slične složenosti u privatnom.

Stoga je prosječna plaća u privatnom sektoru manja u svim dijelovima Hrvatske od opće prosječne plaće, koja uključuje i privatni i javni sektor. FINA prikuplja podatke o prosječnoj plaći po županijama za zaposlene kod poduzetnika pa se može jasno vidjeti da su prosječne plaće  manje u privatnom sektoru nego kada se gleda ukupno gospodarstvo, i privatni i javni sektor.

Prosječna plaća kod poduzetnika u Zagrebu je 2021. bila 7321 kunu. Treba imati na umu da se ne mogu direktno uspoređivati podaci o prosječnoj plaći prva tri mjeseca 2022. s prosječnim plaćama cijele 2021., ali to može poslužiti da ilustrira poantu. Razlika između nacionalnog prosjeka prva tri mjeseca 2022. i cjelogodišnjeg prosjeka 2021. je 418 kuna, a rast je oko 5 posto.

Prosječna plaća kod poduzetnika sa sjedištem u Zagrebu je 2021. bila 7321 kunu. Ali zanimljivo je primijetiti koliko neke županije padaju na listi prosječnih plaća kada se izuzme javni sektor. Tako Splitsko-dalmatinska županija pada sa 7. mjesta na 14. mjesto (uključen Zagreb), što daje sugerirati da javni sektor više podiže prosjek plaća u njoj nego u drugim županijama.

Inflacija smanjuje realne plaće

Zbog općeg rasta cijena, tj. inflacije, realna plaća u Hrvatskoj je počela padati. Prosječna mjesečna neto plaća za svibanj 2022. je iznosila 7690 kuna - u odnosu na isti mjesec 2021. godine je nominalno viša za 8.2 posto, a realno je niža za 2.3 posto.

To znači da inflacija nije samo poništila rast plaća nego je plaće i realno smanjila. U svibnju ove godine se za istu plaću kao u svibnju 2021. moglo kupiti manje proizvoda i usluga, a čak i ako je nekome plaća rasla za 8.2 posto (kao prosjek), realno se s njom moglo kupiti manje toga.