U MINSKOJ nesreći koja se u četvrtak prilikom razminiranja minskog polja dogodila u mjestu Čanak u Lici poginule su dvije osobe. Na mjestu događaja smrtno je stradala pirotehničarka, dok je pirotehničar preminuo na putu prema bolnici.

Iz PU ličko-senjske jutros su objavili da je do nesreće je došlo uslijed eksplozije protupješačke rasprskavajuće odskočne mine PROM 1.

Fragmenti se rasprsnu u krugu od 100 metara, teško je uočljiva

PROM-1 (Protupješačka Rasprskavajuća Odskočna Mina) sastoji se od cilindričnog tijela sa zvjezdastim upaljačem koji je umetnut u vrh mine.

Aktivira uz pomoć zvjezdastog upaljača s detonatorom koji se nalazi na vrhu mine, dok se sam upaljač može aktivirati potezom ili pritiskom. Nakon aktivacije gornji dio tijela mine bude lansiran s postolja na visinu od otprilike 50 do 80 centimetara, a glavni naboj raznese metalnu košuljicu mine u gomilu fragmenata koji se velikom brzinom rasprsnu na sve strane.

Zbog kratkoće vremena (otprilike 1 sekunda) koje prođe od aktiviranja do eksplozije mine nemoguće je zauzeti zaklon. Tijelo mine je oblo i sivomaslinaste boje.

Kao i sve odskočne rasprskavajuće mine, PROM-1 je smrtonosna na popriličnoj udaljenosti jer je sposobna rasprsnuti opasne fragmente na 100 i više metara, a one smrtonosne u krugu od 50 metara.

Ova mina ubija ili teško ozljeđuje bilo koga u krugu od 30 metara od eksplozije. Kao i sve odskočne mine, i PROM-1 u stanju je nanijeti ozljede bez obzira na zaštitu i nošenje različitih pancirnih odijela i oklopa, jer rasipanje fragmenata kod ovog tipa mine svejedno ozljeđuje nezaštićene dijelove tijela, naročito udove, lice i oči žrtve to jest žrtava.

PROM-1 je relativno teško uočiti jer osim zvjezdastog upaljača većina tijela mine je ukopana i zbog toga nije vidljiva.

Poginulo 207 ljudi, od toga 40 pirotehničara

Od 1. siječnja 1996. u minskim incidentima stradalo je sveukupno 610 osoba, od čega 207 smrtno.

Od toga su stradala 134 pirotehničara i pomoćna djelatnika, od čega 40 smrtno, navodi MUP.

Minski sumnjivi prostor u Hrvatskoj danas iznosi 148.4 četvornih kilometara i proteže se kroz šest županija i 29 općina i gradova.

Prema Nacionalnim programu protuminskog djelovanja Republike Hrvatske do 2026.  taj problem trebao bi biti riješen do 01.ožujka 2026.

Najveći minsko sumnjivi prostor je, navodi MUP, u Ličko-senjskoj županiji (73.8 četvornih kilometara), a slijede Sisačko-moslavačka (24.4 četvornih kilometara) i  Karlovačka (18.9 četvornih kilometara) županija.

Iza njih su Splitsko-dalmatinska (16.5 četvornih kilometara), Šibensko-kninska (8 četvornih kilometara) i Osječko-baranjska županija (6.8 četvornih kilometara).

Cjelokupno definirani minsko sumnjivi prostor obilježen je s 5976 oznaka minske opasnosti.

Razminirano 780 četvornih kilometara

Do danas je razminirano više od 780 četvornih kilometara, a općim i tehničkim izvidom isključeno je 931 četvornih kilometara minski sumnjivog područja.

Najveći udio u strukturi tih područja su šumske površine (98.7 posto), poljoprivredne površine (1.2 posto) i ostale-nerazvrstane površine (0.1 posto).

Lani je u Hrvatskoj akreditirano 40 ovlaštenih pravnih osoba za obavljanje poslova razminiranja.

One, zajedno s MUP-om, raspolažu s 397 pirotehničara, 108 voditelja radilišta i 67 pomoćnih djelatnika.

Ovlaštene tvrtke za razminiranje raspolažu i sa 104 psa za detekciju mina i 43 stroja za pripremu površine.