SINDIKAT policijskih službenika pozvao je Hrvatski sabor da u predstojećim izmjenama Zakona o policiji otvori pitanje načina na koji se bira, kontrolira i razrješuje glavni ravnatelj policije. Tvrde da sadašnji model ne pruža dovoljnu zaštitu profesionalnoj neovisnosti policijskog vrha od izvršne vlasti.

Sindikat navodi da inicijativa nije usmjerena samo protiv aktualnog glavnog ravnatelja Nikole Miline niti je posljedica samo jedne afere, nego traže promjenu cijelog sustava upravljanja policijom.

Prema važećem Zakonu o policiji, glavni ravnatelj bira se na javnom natječaju na pet godina, ali ga imenuje i razrješuje Vlada na prijedlog ministra unutarnjih poslova. 

Upravo je to jedna od glavnih stvari koje Sindikat želi mijenjati.

"Policija ne može biti depolitizirana samo na papiru"

Sindikat ističe da policijski službenici ne smiju biti članovi političkih stranaka te se od njih traži politička neutralnost, ali tvrdi da na samom vrhu sustava ne postoje dovoljno snažni mehanizmi koji bi osigurali jednaku udaljenost od politike.

"Ako policijski službenik mora biti depolitiziran, zašto institucionalni model izbora i odgovornosti prvog čovjeka policije, odnosno glavnog ravnatelja policije, ostavlja tako snažnu vezu između profesionalnog vrha policije i izvršne vlasti?" pitaju.

Ne predlažu konkretan gotov model, ali navode primjere sigurnosno-obavještajnog sustava i Hrvatske vojske, u kojima pri izboru čelnika sudjeluje više institucija.

Traže da se razmotri slično jačanje međuinstitucionalne kontrole nad policijom.

Što konkretno traže od Sabora?

Sindikat predlaže da se izmjenama Zakona o policiji ojača profesionalna i operativna neovisnost policije te uvedu objektivniji i provjerljivi kriteriji za imenovanje rukovoditelja.

Traže i jači parlamentarni nadzor, transparentnije imenovanje i razrješenje rukovoditelja te smanjivanje mogućnosti da se kadrovska moć koncentrira u jednom centru odlučivanja.

Prema sadašnjem zakonu, zamjenike i pomoćnike glavnog ravnatelja te načelnike policijskih uprava imenuje ministar na prijedlog glavnog ravnatelja, dok načelnike policijskih postaja imenuje glavni ravnatelj na prijedlog načelnika policijske uprave. 

Sindikat smatra da takva hijerarhija ostavlja preveliku kadrovsku moć uskom krugu ljudi.

Oštro prozvali Milinu zbog zapošljavanja preko veze

Velik dio dopisa posvetili su aktualnom glavnom ravnatelju Nikoli Milini, koji je na čelu policije od 2017. godine.

Vlada mu je u kolovozu 2022. na prijedlog ministra Davora Božinovića povjerila drugi petogodišnji mandat. Na natječaj je tada stiglo pet valjanih prijava, a četvorica kandidata prošla su intervju. Milina je postao prvi glavni ravnatelj policije kojem je povjeren drugi mandat. 

Sindikat u dopisu tvrdi da tijekom njegova mandata kadroviranje nije bilo dovoljno zaštićeno od političkih i osobnih utjecaja. Kritiziraju i rast broja rukovodećih i neoperativnih radnih mjesta dok, prema njihovoj ocjeni, na terenu nedostaje policajaca.

Iznose i ozbiljne tvrdnje o načinu na koji dio ljudi ulazi u policijski sustav kroz temeljni policijski tečaj. Tvrde da on traje oko mjesec i pol te da su među polaznicima supružnici, djeca i rodbina policijskih rukovoditelja.

Za te tvrdnje Sindikat u dopisu nije priložio dokaze koji bi omogućili njihovu neovisnu provjeru.

Pitaju i zašto Božinović govori o policijskim istragama

Sindikat problematizira i komunikaciju Ministarstva unutarnjih poslova.

Tvrde da u javnosti o operativnom radu policije prečesto govori ministar Davor Božinović umjesto profesionalnog čelnika policije.

Posebno otvaraju pitanje granice između političke odgovornosti ministra i kriminalističkih istraga policije te pitaju na temelju kojih informacija ministar govori o pojedinim istragama kada je dio policijskih izvida tajan.

U pozadini i afera "Nakaze"

Najnovija inicijativa dolazi nekoliko tjedana nakon što je isti Sindikat zatražio Milininu smjenu zbog afere "Nakaze".

Riječ je o slučaju policijske službenice iz Šibenika koja je na sudu tvrdila da ju je nadređeni odvraćao od prijavljivanja Anne Dujić nakon incidenta tijekom požara kod Skradina. Sindikat je nakon njezina svjedočenja ustvrdio da policijski sustav nije pružio odgovarajuću zaštitu vlastitoj službenici i odgovornost pripisao i vrhu Ravnateljstva policije. 

U novom dopisu upravo taj slučaj navode kao primjer zašto smatraju da pitanje ne treba svesti na jednog ravnatelja, nego promijeniti pravila za cijeli sustav.

"Policija mora pripadati građanima i zakonu, a ne politici", zaključuje Sindikat te od saborskih zastupnika traži da pitanje depolitizacije uključe u raspravu o budućim izmjenama Zakona o policiji.