U ŠPANJOLSKOJ je izbio sukob između regionalnih vlada Madrida i Baskije zbog zahtjeva da se Guernica, vjerojatno najpoznatije Picassovo djelo, privremeno izloži u Muzeju Guggenheim u Bilbau. Baskijska vlada slikom želi obilježiti 90. obljetnicu bombardiranja grada po kojem djelo nosi ime. Slika se od 1992. godine nalazi u madridskom muzeju Reina Sofía, a opetovani zahtjevi za njezinim premještanjem u Baskiju dosad su odbijani, piše The Guardian.

Međusobne optužbe za provincijalizam

Najnoviji zahtjev doveo je do oštre razmjene uvreda između Isabel Díaz Ayuso, konzervativne predsjednice Madrida, i Aitora Estebana, čelnika Baskijske nacionalističke stranke, koji su se međusobno optužili za "provincijalizam".

"Nema smisla da se sve vraća na svoje ishodište", rekla je Ayuso. "U tom slučaju bismo sva Picassova djela trebali poslati u Malagu", dodala je, aludirajući na grad u kojem je slikar rođen. "To je odraz provincijskog mentaliteta, jer kultura je univerzalna", izjavila je, napomenuvši kako iz muzeja Reina Sofía ustraju na tome da bi premještanje Guernice moglo oštetiti djelo.

Esteban joj je uzvratio da ako je itko provincijalan, onda je to Ayuso, čija je ideja nacionalnog identiteta "piti pivo na terasi kafića", referirajući se na njezino inzistiranje da barovi ostanu otvoreni tijekom pandemije.

U raspravu se uključio i baskijski predsjednik Imanol Pradales, koji je upitao: "Ima li španjolska vlada hrabrosti premjestiti Guernicu? Izvukli su Franca iz groba, a nisu sposobni premjestiti sliku iz Madrida u Baskiju? Odluka je na njima."

Baskijska vlada želi da slika bude izložena u Guggenheimu od 1. listopada ove do 30. lipnja iduće godine kako bi se obilježila 90. obljetnica bombardiranja Guernice.

Simbol ratnih strahota

Picassovo crno-bijelo remek-djelo prikazuje nasilje napada koji je 26. travnja 1937. godine, tijekom Španjolskog građanskog rata, izvela talijanska avijacija. Italija je bila saveznica španjolskog generala Francisca Franca, a napad je bio jedan od prvih primjera onoga što će uskoro postati uobičajeno u ratovanju: zračnog bombardiranja civila.

Procjene broja poginulih u Guernici znatno se razlikuju, od 126 do 1654, no Picassovo je djelo postalo međunarodni simbol užasa rata.

Naslikao ju je nedugo nakon samog događaja te je bila izložena na Međunarodnoj izložbi u Parizu 1937. godine. Nakon toga je putovala Europom i Sjedinjenim Američkim Državama. Budući da se Picasso protivio njezinu povratku u Španjolsku za vrijeme Francove diktature, dugi niz godina bila je izložena u Muzeju moderne umjetnosti (MoMA) u New Yorku.

Muzej Reina Sofía je 2000. godine odbio zahtjev MoMA-e za posudbu Guernice, uz obrazloženje da "velika ikona našeg muzeja mora, bez iznimke, ostati izvan politike posuđivanja djela drugim muzejima".