GRAĐANI zapadnih zemalja sve su uvjereniji da se svijet kreće prema globalnom ratu, no istodobno pokazuju ograničenu spremnost na žrtvu kada treba platiti veće vojne izdatke. To su ključni nalazi ankete koja opisuje rastuću zabrinutost javnosti zbog rizika i cijene nove ere sukoba, piše Politico.

U svih pet anketiranih zemalja, Sjedinjenim Državama, Kanadi, Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj i Njemačkoj, velika većina ispitanika smatra da svijet postaje opasnije mjesto. Amerikanci, Kanađani, Francuzi i Britanci većinom vjeruju da je izbijanje Trećeg svjetskog rata u sljedećih pet godina vjerojatnije nego da nije. Ti će nalazi zasigurno utjecati na rasprave među svjetskim čelnicima koji se danas okupljaju na godišnjoj Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji.

Strah od Trećeg svjetskog rata raste

Udio birača koji predviđaju novi svjetski rat naglo je porastao u odnosu na ožujak 2025., kada je agencija Public First posljednji put postavila to pitanje. "Promjena u stavovima zapadne javnosti u manje od godinu dana odražava dramatičan zaokret prema nesigurnijem svijetu, u kojem se rat smatra vjerojatnim, a savezništva nestabilnima", rekao je Seb Wride, voditelj istraživanja u Public Firstu.

Trend je posebno izražen u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje 43 posto ispitanika vjeruje da će novi svjetski rat "vjerojatno" ili "vrlo vjerojatno" izbiti do 2031., što je porast u odnosu na 30 posto zabilježenih u ožujku 2025.

Gotovo polovica Amerikanaca, njih 46 posto, smatra da je novi svjetski rat "vjerojatan" ili "vrlo vjerojatan" u istom razdoblju, u odnosu na 38 posto prošle godine. Među pet anketiranih zemalja jedino u Njemačkoj većina smatra da treći svjetski rat u idućih pet godina ipak nije vjerojatan.

Trumpov SAD kao prijetnja

Zabrinutost raste i zbog četverogodišnjeg ruskog rata protiv Ukrajine, kojem se ne nazire kraj, kao i zbog vojnih akcija SAD-a pod predsjednikom Donaldom Trumpom u Iranu, Siriji, Venezueli i Africi. Rusija se u Europi percipira kao najveća prijetnja miru. Zanimljivo je da Kanađani najveću opasnost za sigurnost vide u Trumpovoj Americi.

U Francuskoj, Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu SAD je druga najveća prijetnja, a ispitanici ga navode znatno češće od Kine. U skladu s tim, najmanje jedna od tri osobe u SAD-u, Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj i Kanadi vjeruje da je vjerojatna ili vrlo vjerojatna upotreba nuklearnog oružja u ratu u sljedećih pet godina.

Više za obranu, ali ne na njihov račun

Iako većina birača u Francuskoj, Njemačkoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Kanadi smatra da njihova zemlja treba više trošiti na obranu, otpor raste kada se postavi pitanje načina financiranja. Podrška većim izdvajanjima naglo pada kada se ispitanicima kaže da bi se to platilo rezovima u drugim uslugama, povećanjem javnog duga ili višim porezima.

Francuska i njemačka javnost ove su godine manje sklone podržati veće obrambene proračune uz takve kompromise nego lani. Dok je 2025. godine 40 posto Francuza i 37 posto Nijemaca podržavalo veću potrošnju na obranu unatoč kompromisima, ove je godine ta podrška pala na 28 posto u Francuskoj i 24 posto u Njemačkoj.

"Naša anketa pokazuje da rastuća zabrinutost zbog rata ne daje čelnicima odriješene ruke za veliku potrošnju na obranu. Štoviše, birači su sada manje spremni na kompromise potrebne za jačanje vojne sigurnosti.

Europski su čelnici stoga u škripcu, ne mogu se osloniti na SAD, ne mogu to iskoristiti kao razlog za domaća ulaganja i pod većim su pritiskom da hitno riješe taj problem u svijetu u kojem se sukob čini bližim nego ikad", rekao je Wride.

Sumnja u EU vojsku

Anketa je pokazala i znatan skepticizam prema ideji stalne vojske EU pod jednim zapovjedništvom, koju je spomenula Europska komisija. Takav prijedlog podržava tek 22 posto ispitanika u Njemačkoj i 17 posto u Francuskoj.

S druge strane, obvezni vojni rok najpopularniji je upravo u Njemačkoj i Francuskoj, gdje tu ideju podržava otprilike polovica stanovništva. Istraživanje je provela agencija Public First od 6. do 9. veljače na uzorku od 10.289 odraslih osoba putem interneta.

Upitano je najmanje 2000 ispitanika u SAD-u, Kanadi, Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj i Njemačkoj. Rezultati za svaku zemlju ponderirani su kako bi bili reprezentativni prema dobi, spolu i geografiji. Margina pogreške iznosi ±2 postotna boda za svaku zemlju.