POPULACIJA tonkinškog prćastonosog majmuna, jedne od najugroženijih vrsta primata na svijetu, u vijetnamskoj šumi Khau Cai se utrostručila u posljednjih 20 godina, no iz druge šume je gotovo u potpunosti nestala. Iako se desetljećima smatralo da je ova vrsta izumrla, devedesetih godina ponovno je otkrivena u nekoliko izoliranih skupina, a najnoviji podaci pokazuju potpuno različit razvoj situacije ovisno o lokaciji, piše CNN.

Tonkinški prćastonosi majmuni endemska su vrsta koja živi isključivo u rascjepkanim šumskim područjima dviju najsjevernijih vijetnamskih provincija uz granicu s Kinom. Populacija od samo 50 jedinki otkrivena je u Khau Caiju 2002. godine. Danas su majmuni gotovo nestali s drugih područja gdje su nekad obitavali, no najnovije istraživanje neprofitne organizacije Fauna & Flora International pokazalo je da se populacija u Khau Caiju više nego utrostručila, dosegnuvši 160 jedinki. Procjenjuje se da tih 160 kritično ugroženih majmuna čini oko 80 % ukupne populacije vrste.

"Ovo je jedno od naših najuspješnijih istraživanja do sada", izjavio je Canh Xuan Chu, voditelj projekta za očuvanje tonkinškog prćastonosog majmuna u organizaciji Fauna & Flora. Ovi rezultati daju nadu za opstanak osjetljive vrste i mogli bi poslužiti kao model za obnovu populacija u drugim vijetnamskim šumama. 

Značajan porast

Unatoč prepoznatljivim crtama lica, ovi su majmuni plahi i povučeni, izbjegavaju ljude i često bježe na svaki nepoznati zvuk, objašnjava Chu. Zbog toga ih je i vrlo teško prebrojati. Zbog intenzivnog lova u svrhu tradicionalne medicine, a ponekad i zbog mesa, tonkinški prćastonosi majmuni bili su toliko rijetki da se osamdesetih godina vjerovalo da su izumrli. Ubrzo nakon otkrića populacije u Khau Caiju, Fauna & Flora uspostavila je terensku postaju i organizirala lokalne timove za očuvanje koji patroliraju šumom, uklanjaju zamke i prijavljuju znakove ilegalne sječe ili lova.

Kako bi se pomoglo zajednicama koje su tradicionalno ovisile o poljoprivredi ili sakupljanju šumskih plodova, projekt stvara nove izvore prihoda, poput zapošljavanja u patrolnim skupinama. Drugi partneri, kao što su New Nature Foundation i zoološki vrt u Denveru, rade na smanjenju pritiska na šumu distribucijom štedljivih peći koje smanjuju potrebu za ogrjevnim drvom za 50 %.

Tran Van On, član lokalnog tima za očuvanje, primijetio je "značajan porast" svijesti zajednice o važnosti očuvanja. "Ljudi sada nisu samo svjesniji zaštite ove endemske vijetnamske vrste, već i važnosti očuvanja šumskih staništa i drugih divljih životinja", naveo je On u pisanoj izjavi.

Potraga na 1000 hektara

Istraživanje provedeno u listopadu i studenom 2025. godine bilo je najopsežnije do sada, kaže Chu. Više od 30 ljudi iz jedinice za očuvanje i lokalne zajednice podijelilo se u 10 skupina te su deset dana kampirali u šumi kako bi proveli istraživanje na području parka od 1000 hektara. Chu objašnjava da je korištena nova metodologija: karta rezervata podijeljena je na "ćelije", pri čemu je svaka skupina bila odgovorna za jednu, čime se izbjeglo dvostruko brojanje i povećala učinkovitost.

Timovi su koristili i dronove s termalnim kamerama, fotozamke te pametne akustične senzore Audiomoth za praćenje jedinstvenih glasanja majmuna. Za Chua, koji na projektu radi sedam godina, lako je uočiti pojedine majmune: "Vrlo se razlikuju: vidite im boju, rep, a i različito se glasaju, tako da je sve vrlo jasno." 

Rezultati iz Khau Caija u oštroj su suprotnosti s onima iz Quan Ba, šume u kojoj je nekad živjela druga najveća populacija. Prema Chuu, patrolni timovi u Quan Bai nisu vidjeli nijednog majmuna od 2020. godine, a tijekom posljednjeg istraživanja 2024. nisu pronašli nikakav trag vrste. Najveći problem, kaže Chu, jest uzgoj  kardamoma, skupocjenog začina, koji osigurava dobar prihod. Njegov uzgoj uključuje krčenje drveća kako bi se prorijedila gusta krošnja i sječu stabala za sušenje plodova, što uništava šumski ekosustav o kojem ovise tonkinški prćastonosi majmuni.

Kada je 2007. tamo pronađena snažna populacija, Fauna & Flora je uspostavila tri lokalna tima za zaštitu. No, za razliku od Khau Caija, Quan Ba nije formalno zaštićeno područje, što ograničava dugoročno upravljanje staništem. Ipak, organizacija nije odustala od Quan Ba. "Područje je toliko veliko da je mogućnost da ih se uoči vrlo mala, stoga ne vjerujemo da su potpuno nestali", kaže Chu. Trenutno se radi na stvaranju koridora za divlje životinje iz Khau Caija, s nadom da će se jednog dana povezati s Quan Bom. "Bioraznolikost je tamo vrlo bogata, posebno što se tiče vodozemaca i gmazova. No, jedno je sigurno - ako to područje smatramo drugim važnim staništem za majmune, moramo poduzeti više mjera zaštite i pokušati smanjiti prisutnost ljudi u šumi", zaključuje Chu.