KLJUČ oporavka Hrvatske od koronakrize leži u investicijama. Poruka je to koja se može izvući iz novog izvješća rejting agencije Standard & Poor's (S&P) o Hrvatskoj, u kojem je ta bonitetna kuća Hrvatskoj potvrdila dosadašnji kreditni rejting.

U S&P-ju očekuju da će hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini, zbog pandemije izazvane koronavirusom, potonuti osam posto. Istu dinamiku pada imat će i investicije. No za sljedeću godinu u toj nam rejting agenciji navješćuju rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 5,6 posto. Gospodarski rast, kažu u S&P-ju, možemo očekivati i u sljedećim godinama, ali znatno skromnijom dinamikom, odnosno po stopi od 3,5 posto u 2022. i 2,6 posto u 2023. godini.

Čeka nas brz rast investicija, najviše zahvaljujući novcu iz fondova EU

Investicije u hrvatskom gospodarstvu trebale bi, međutim, rasti nešto bržom dinamikom. Tako nam u S&P-ju za sljedeću godinu najavljuju rast investicija od čak 8,2 posto, u 2022. ulaganja u hrvatskom gospodarstvu trebala bi porasti 6,9 posto, a u 2023. godini 4,5 posto. To znači da bi investicije u Hrvatskoj trebale brže rasti od BDP-a, a bit će, napominju u S&P-ju, u velikoj mjeri potaknute novcem iz fondova EU. 

"Investicijsku će potrošnju posebno potaknuti novac iz fondova EU. Hrvatska će u sklopu programa EU Next Generation dobiti 10 milijardi eura, od čega se oko dvije trećine, ili gotovo dva posto BDP-a, odnosi na darovnice, kao i još 12 milijardi eura iz Višegodišnjeg financijskog okvira EU. Na raspolaganju će joj biti i dodatni novac, poput onog iz fonda solidarnosti za obnovu Zagreba nakon potresa u ožujku, kao i iz drugih programa", poručuju u S&P-ju. 

Ističu kako poveći iznos novca koji nam EU stavlja na raspolaganje u sljedećim godinama Hrvatskoj pruža priliku da ubrza strukturne reforme, poput reforme obrazovanja. Rezultat korištenja tog novca moglo bi biti i znatno usporavanje iseljavanja. 

Udio investicija u BDP-u raste, ali i dalje kaskamo za drugima 

Investicije, kako javne tako i privatne, važna su karika u gospodarskom lancu svake zemlje. Primjerice, ukupne investicije u Hrvatskoj lani su, prema podacima državne statistike, činile 23,2 posto hrvatskoga BDP-a, dok je u 2018. godini na ukupne investicije otpadalo 23,2 posto hrvatskoga BDP-a. 

Zbog očekivanog investicijskog zamaha u sljedećim godinama, potaknutog povećom financijskom infuzijom iz Bruxellesa, udio investicija u hrvatskom BDP-u trebao bi se povećati. U S&P-ju tako prognoziraju da će udio investicija u BDP-u ove godine iznositi 23 posto, sljedeće 23,4 posto, a u 2022. godini 24,1 posto, dok bi u 2023. godini trebao doseći 24,6 posto. 

Unatoč tome, Hrvatska će po važnosti investicija za gospodarstvo nastaviti kaskati za drugim usporedivim zemljama. Kako upozorava ekonomski analitičar Damir Novotny, u novim članicama EU udio investicija u BDP-u doseže i 40 posto, dok u Irskoj, primjerice, iznosi oko 30 posto. 

"Investicije su jako važne za gospodarstvo, pa tako i za oporavak od koronakrize. Mađarska svoj gospodarski rast u velikoj mjeri temelji na rastu investicija. I Slovenija ima visoke stope rasta investicija", objašnjava za Index Novotny.

"Investicije su jako važne, bez njih se dugoročno ne mogu održati veće stope rasta gospodarstva", ocjenjuje za Index i Marina Tkalec iz zagrebačkog Ekonomskog instituta. 

Više nisu "in" ulaganja u beton i asfalt, vrijeme je za "pametne gradove i sela"

Hrvatska je najviše stope rasta ostvarivala u vremenima kada su investicije u njoj doživjele vrhunac. Riječ je o razdoblju ubrzane gradnje autocesta prije posljednje recesije, kada smo godinama imali stope gospodarskog rasta iznad pet posto. 

No, glavnina autocesta u Hrvatskoj sada je već izgrađena. Ostalo je, doduše, dovršiti još nekoliko autocesta, no to više ni izbliza nisu tako veliki projekti kao prije, recimo, 15 ili 20 godina. Pa ipak, stručnjaci očekuju da će značajne učinke na gospodarstvo u ovoj i narednim godinama imati gradnja Pelješkoga mosta te dovršetak pretvaranja Istarskog ipsilona u autocestu, kao i nastavak gradnje autoceste na paneuropskom koridoru 5C, koji povezuje Budimpeštu s Pločama. Tu su i projekti obnove željezničkih pruga koji su se dosad sporo odvijali.

Međutim, ekonomisti upozoravaju da je krajnji trenutak da se i Hrvatska u investicijama okrene svijetu 21. stoljeća. Potrebne su nam, kažu, investicije s velikom dodanom vrijednošću i značajnim učincima na gospodarstvo, koje će generirati nova radna mjesta. U tome nam upravo fondovi EU mogu biti od velike koristi. 

Među investicijama koje su u narednom razdoblju potrebne Hrvatskoj Novotny navodi projekte "pametnih gradova i sela" koji bi pokrenuli dosad umrtvljene lokalne resurse. Osim digitalizacije, naglasak bi trebao biti na gradnji poduzetničke infrastrukture, poput poduzetničkih zona i inkubatora, kao i na proizvodnji energije iz obnovljivih izvora te na skladištenju i lokalnoj preradi poljoprivrednih proizvoda. Potrebno je modernizirati i lokalnu prometnu mrežu. Poseban bi naglasak trebao biti na revitalizaciji malih gradova, ali i na razvoju zdravstvenog turizma.

"To bi trebali biti projekti jedinica lokalne samouprave koji se mogu sufinancirati novcem iz fondova EU i koji mogu otvoriti brojna nova radna mjesta", pojašnjava Novotny.

IT sektor imamo, no možemo li privući ulaganja u filmsku industriju, kulturu i modu? 

Država bi, dodaje, trebala poticati i privatna ulaganja. To se posebno odnosi na prerađivačku industriju, prije svega na prehrambenu i drvnoprerađivačku, kao i na inovativna rješenja kod automobilske industrije te na IT sektor. Hrvatska ima priliku razvijati i filmsku industriju, na čemu je dosad dosta napravljeno, ali danas joj nedostaju filmski centri sa studijima kakav je nekad bio Jadranfilm. I takvi projekti mogu se financirati novcem iz fondova EU, kao i drugim izvorima financiranja, a u njih se može uključiti i privatni sektor. 

Uostalom, slične su projekte provele i provode i druge zemlje. I imaju od njih koristi. Irska je, recimo, zbog politike poticanja prehrambene industrije danas velik izvoznik sira i maslaca. Prag je, pojašnjava Novotny, privukao brojne kreativne djelatnosti u kulturi, modi i sličnim djelatnostima, dok je Beograd, zbog Košutnjaka, postao i filmski grad. 

"Za Hrvatsku bi sada bilo ključno da europski novac usmjeri prema takvim djelatnostima, dok su ranije investicije išle uglavnom u infrastrukturu. Novac iz fondova EU povući će za sobom i privatni kapital", naglašava Novotny. 

Za privlačenje ulaganja neophodne su reforme

I Tkalec upozorava da gradnja prometne infrastrukture i zgrada nema isti učinak na ekonomiju kao ulaganja u djelatnosti s visokom dodanom vrijednošću. Hrvatskoj je, kaže, potreban brz oporavak od koronakrize, što bi onda za sobom povuklo i jaču kreditnu aktivnost kojom bi se, uz novac iz fondova EU, financirala ulaganja. 

"Država bi trebala biti agilnija u provedbi reformi kako bi privukla ulagače u Hrvatsku", ističe Tkalec. 

Jasno, puno će toga i na planu investicija ovisiti o zbivanjima vezanima uz pandemiju koronavirusa. Ipak, Hrvatskoj sada na raspolaganju stoji rekordan iznos novca u blagajni EU, što je snažan adut za pokretanje novog investicijskog ciklusa. No, to je samo prvi korak: na državi, lokalnim vlastima i tvrtkama je da osmisle projekte, kandidiraju ih za financiranje iz EU i povuku novac. Uzimajući u obzir dosadašnja iskustva, tu već dolazimo na sklizak teren. Zato će u Banskim dvorima morati dodatno zasukati rukave kako bi iskoristili financijsku omotnicu koju nam je namijenio Bruxelles. Drugim riječima, bit će potrebni razrađeni planovi projekata i ulaganja koji će se morati i provoditi jer će, u protivnom, ostati samo mrtvo slovo na papiru. 

Kada je riječ o investicijama u privatnom sektoru, Hrvatskoj se, kako su već ocijenili ekonomisti, s obzirom na poziciju, otvara prilika da privuče brojna ulaganja nakon što završi koronakriza. Naime, poučene iskustvom iz koronakrize, kada su tijekom lockdowna stali i trgovački putevi, mnoge bi kompanije budućnost proizvodnje, umjesto na Dalekom istoku, mogle potražiti u Europi. Hrvatska tu ima šansu. Međutim, za privlačenje stranih ulaganja potrebno je puno više od dobre pozicije i lijepih želja. Potrebno je poslovno okruženje koje potiče ulagače, a ne ono koje ih obeshrabruje, stoga će reforme morati biti u prvom planu za novu Plenkovićevu vladu.