Posljedice kraha na Wall Streetu: Ruše se burze diljem svijeta
PROPAST plana o spašavanju Wall Streeta i krah američke burze, utjecali su i na stanje na azijskim te na europskim burzama. Nakon današnjeg otvaranja, počele su se rušiti burze diljem svijeta.
Ubrzo nakon otvaranja, zbog prosječnog pada burzovnih indeksa od 5 do 10 posto, ubrzo su se srušile burze u Japanu, Kini, Južnoj Koreji, Singapuru, Australiji i Novom Zelandu. Europske burze tek počinju s trgovinom i pripremaju se za ono najgore.
Japanski premijer je rekao kako će biti poduzete sigurnosne mjere kako bi se japanska ekonomija zaštitila od financijskog kraha i raspada ekonomskog sustava. Koliko je stanje alarmantno, pokazuje činjenica da je tijekom dana burzovni indeks Nikkei pao na najnižu vrijednost zabilježenu u posljednje tri godine.
Njegov australski kolega, premijer Kevin Rudd, stanje na burzi je prokomentirao riječima: "Ovo ne sluti na dobro". Ipak, naveo je kako je australski bankovni sustav puno bolje organiziran od američkog te je samim time i bolje pripremljen na ovakve financijske šokove.
Zbog drastičnog pada cijena dionica, ruska burza je ponovno zatvorena. Vrijednosti dionica najvećih tvrtki pale su za oko deset posto. Samo nekoliko sekundi nakon otvaranja, Gazprom se srozao za 7,8 posto, Rosneft za 8 posto, a Novatek za 10 posto. Tolika količina crvenila, dovela je do momentalnog prekida trgovanja i zatvaranja burze.
Financijska injekcija od 630 milijardi dolara
Iz kriznih rezervi središnjih banaka diljem svijeta u banke su odaslane financijske injekcije u visini od 630 milijardi dolara kako ne bi došlo do potpunog kraha ekonomskih sustava. Krizne rezerve su se morale koristiti, jer je loša situacija na tržištu dovela do toga da banke nisu imale čime poslovati, niti su jedne drugima željele dati pozajmice.
Banka EBC je odobrila pozajmice bankama u visini od 240 milijardi dolara, Kanadska banka u visini od 30 milijardi dolara, Engleska banka u visini od 120 milijardi dolara, Japanska banka u visini od 120 milijardi dolara, Danska centralna banka u visini od 15 milijardi dolara, Norveška centralna banka u visini od 15 milijardi dolara, Švedska centralna banka u visini od 30 milijardi dolara, Švicarska nacionalna banka u visini od 60 milijardi dolara, a iz rezervi Australske banke je iscrpljeno 30 milijardi dolara.
I.M.
Foto: AFP