ZNANSTVENICI su uspjeli stvoriti zvučni zapis dramatičnog preokreta Zemljinog magnetskog polja koji se dogodio prije otprilike 41.000 godina. Koristeći podatke prikupljene misijom satelita Swarm Europske svemirske agencije i geološke dokaze, geoznanstvenici su mapirali taj događaj, poznat kao Laschamps, te ga pretvorili u zvuk koristeći prirodne tonove poput škripanja drva i sudaranja stijena, piše ScienceAlert.

Rezultat, koji su 2024. godine predstavili Tehničko sveučilište u Danskoj i Njemački istraživački centar za geoznanosti, jest neobičan zvučni zapis.

Zaštitni omotač planeta

Zemljino magnetsko polje, koje nastaje vrtloženjem tekućih metala u jezgri planeta, proteže se desecima do stotinama tisuća kilometara u svemir. Njegova je glavna uloga zaštita od solarnih čestica koje bi inače mogle oštetiti atmosferu.

Zbog pomicanja željeza i nikla u unutrašnjosti Zemlje, magnetsko polje nije statično, što znači da su i magnetski polovi u stalnom pokretu. Nedavno je zabilježeno i službeno ažuriranje položaja magnetskog Sjevernog pola, koji se nastavlja pomicati iz Kanade prema Sibiru.

Događaj Laschamps

Povremeno, magnetsko polje nasumično mijenja svoj polaritet. U slučaju takvog preokreta danas, kompasi bi umjesto prema sjeveru pokazivali prema jugu.

Posljednji takav događaj zbio se prije otprilike 41.000 godina, a tragovi su zabilježeni u tokovima lave Laschamps u Francuskoj. Tijekom tog procesa, polje je oslabilo na svega 5 posto svoje današnje snage, što je omogućilo pojačan prodor kozmičkih zraka u Zemljinu atmosferu.

Posljedice i važnost istraživanja

Izotopni tragovi pojačanog solarnog zračenja sačuvani su u ledu i morskim sedimentima, gdje su se razine izotopa berilija-10 udvostručile tijekom događaja Laschamps. Kozmičke zrake u interakciji s atmosferom uzrokuju ionizaciju zraka i oštećenje ozonskog omotača.

Neki znanstvenici nagađaju da bi ovaj događaj mogao biti povezan s izumiranjem australske megafaune i promjenama u načinu na koji su ljudi koristili špilje. Geofizičarka Sanja Panovska iz Njemačkog istraživačkog centra za geoznanosti istaknula je važnost ovakvih istraživanja. "Razumijevanje ovih ekstremnih događaja važno je za njihovu pojavu u budućnosti, predviđanja svemirske klime i procjenu učinaka na okoliš i Zemljin sustav", izjavila je.

Anomalije i buduća predviđanja

Sam preokret Laschamps trajao je oko 250 godina, nakon čega je polje ostalo u promijenjenoj orijentaciji otprilike 440 godina, s jačinom na oko 25 posto današnje. Današnje anomalije, poput slabljenja magnetskog polja iznad Atlantskog oceana, poznatog kao Južnoatlantska anomalija, potiču pitanja o mogućem novom preokretu.

Ipak, novija istraživanja sugeriraju da takve pojave nisu nužno povezane s procesom preokreta polova, iako Južnoatlantska anomalija izlaže satelite u tom području višim razinama zračenja. Kako bi se bolje razumjelo i predvidjelo ponašanje geomagnetskog polja, konstelacija satelita Swarm Europske svemirske agencije od 2013. godine mjeri magnetske signale iz Zemljine jezgre, plašta, kore, oceana, ionosfere i magnetosfere.