Potvrđena presuda tipu koji je prije 16 godina ubio kamatara, raskomadao ga i zakopao
VRHOVNI sud je potvrdio presudu 70-godišnjem Josipu Mađeru koji je u obnovljenom postupku, nakon presude Europskog suda za ljudska prava, osuđen na 25 godina zatvora zbog ubojstva kamatara Vlade Martinca prije više od 16 godina.
Mađer je kamatara ubio s leđa u automobilu 2004. kako bi izbjegao vraćanje 14.000 eura duga. Tijelo je najprije pokušao zapaliti, a kada to nije uspio leš je raskomadao i zakopao, zbog čega je 2006. osuđen na 28 godina zatvora.
No ponovno mu je suđeno nakon odluke Europskog suda za ljudska prava koji je 2011. utvrdio da je u policiji bio podvrgnut nečovječnom postupanju te da mu je kod policijskog ispitivanja bila uskraćena pravna pomoć.
U obnovljenom postupku dobio 25 godina
U obnovljenom postupku Mađer je zbog teškog ubojstva osuđen na 25 godina zatvora u lipnju 2020. na velikogoričkom Županijskom sudu, pri čemu mu je uračunato vrijeme u istražnom zatvoru i na izdržavanju kazne, gdje je proveo ukupno više od 10 godina.
I na ponovljenom suđenju je utvrđeno da je Mađer ubio iz koristoljublja jer je dugovao novac, a nije imao za povrat duga. Žrtvi je pucao u leđa, a potom je tijelo pokušao uništiti paljenjem i u konačnici ga raskomadao i zakopao.
Vrhovni sud je utvrdio da je prvostupanjski sud u obnovljenom postupku pravilno utvrdio sve okolnosti odlučne za krivnju i kaznu, odbacivši žalbu optuženika.
Olakotne okolnosti
Olakotnim je Mađeru cijenio prijašnju neosuđivanost, visoku životnu dob, narušeno zdravstveno stanje i činjenicu da je od počinjenja djela prošlo više od 16 godina.
No na listi otegotnih okolnosti našla se njegova izrazita bešćutnost i podmuklost jer je žrtvu koju je poznavao dugi niz godina ubio u automobilu iz neposredne blizine pucanjem u leđa. Osim toga, nakon ubojstva je pokazao "izrazitu svirepost, brutalnost i bešćutnost paljenjem, rezanjem udova i zakapanjem ubijene žrtve".
Vrhovni sud je zaključio da je tako izrečena sankcija primjerena težini i okolnostima počinjenog nedjela kao i osobi optuženika kojom će se izraziti društvena osuda i utjecati na sve ostale da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti njihova činjenja i o pravednosti kažnjavanja.
Ujedno će jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, zaključio je Vrhovni sud, napominjući da je protiv drugostupanjske presude dopuštena žalba jer je izrečena kazna dugotrajnog zatvora o kojoj "u trećem stupnju" također odlučuju vrhovni suci.