UTVRĐENA je visokopatogena influenca ptica (VPIP) podtipa H5N1 kod dvije lešine crvenokljunih labudova na području jezera Kipišće u Zagrebačkoj županiji, priopćeno je danas iz Ministarstva poljoprivrede RH.

Visokopatogena influenca ptica kod dva labuda potvrđena je jučer

Iz Ministarstva navode da je za trenutnu epidemiju VPIP karakteristično održavanje i cirkulacija virusa u populaciji divljih ptica i tijekom ljetnog perioda te je u ljetnim mjesecima bolest potvrđena u 15 europskih zemalja.

Iako se od lipnja do rujna ove godine broj izbijanja u domaće peradi smanjio u odnosu na prethodne mjesece, u odnosu na isto razdoblje 2021. broj izbijanja je pet puta veći, dodaje se u priopćenju.

Prema informacijama Europske agencije za sigurnost hrane, između 11. lipnja i 9. rujna 2022. prijavljeno je 788 izbijanja VPIP influence ptica u 16 zemalja EU/EEA te u Ujedinjenom Kraljevstvu, od čega najveći broj u divljih ptica (710 izbijanja), 56 u peradi te 22 izbijanja u ptica u zatočeništvu.

Rizik od oboljenja ljudi nizak

Iako cirkulacija virusa influence ptica nije neuobičajena pojava, epidemija VPIP tijekom 2021./2022. ujedno je i najveća ikad zabilježena u Europi.

Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti navodi da je rizik od oboljenja ljudi u EU nizak, odnosno nizak do srednji za profesionalno izložene osobe, pri čemu treba uzeti u obzir i veliku raznolikost cirkulirajućih virusa u populacijama ptica, a u odnosu na mogući zoonotski potencijal, ističu iz Ministarstva.

Dojave o  povećanom uginuću divljih ptica na broj 099/4392-507

Ministarstvo poljoprivrede osiguralo je 24-satnu pripravnost na broju telefona 099/4392-507 na koji građani mogu dojaviti svako povećano uginuće ili znakove bolesti u divljih ptica.

Preporuke vlasnicima peradi 

S obzirom na to da je jesenska migracija divljih ptica u tijeku, a da zaražene divlje ptice predstavljaju rizik od pojave bolesti u domaće peradi, posjednicima koji drže perad preporučuje se onemogućiti kontakt peradi s divljim pticama što je više moguće.

Također, s obzirom na učestalost pojave ove bolesti u zemljama u okruženju, preporučuje se provođenje biosigurnosnih mjera u svim uzgojima peradi bez obzira na veličinu jata (prvenstveno onemogućavanjem kontakta domaće peradi i ptica u zatočeništvu s divljim pticama, posebno pticama vodaricama koje su najčešće rezervoari virusa). Preporuka je i držati perad u zatvorenim ili ograđenim nastambama, kad god je to moguće.

Posjednici koji drže perad dužni su redovito pratiti zdravstveno stanje peradi, pernate divljači i ptica u zatočeništvu, redovito pratiti uobičajene parametre proizvodnje (unos vode i hrane, nesivost), obvezno prijaviti ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji pojave znakova bolesti, promjene uobičajenih parametara proizvodnje i/ili uginuća kako bi se provelo uzorkovanje i time omogućilo rano otkrivanje infekcije.

Za posjednike peradi s 250 i više jedinki propisane su minimalne biosigurnosne mjere, koje su dužni redovito provoditi u skladu s Naredbom o mjerama zaštite zdravlja životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2022., navode iz Ministarstva.