ARMENSKO izborno povjerenstvo potvrdilo je jučer da je na parlamentarnim izborima pobijedila stranka premijera Nikola Pašinjana. Izbori su se u Armeniji promatrali kao svojevrsni referendum o geopolitičkoj budućnosti zemlje, ali i kao test utjecaja Rusije u toj južnokavkaskoj državi.

Pašinjanova vlada posljednjih godina nastoji produbiti odnose s Europskom unijom i Sjedinjenim Američkim Državama, unatoč dugogodišnjim vezama s Rusijom koje zagovaraju njegovi politički protivnici.

Vladajuća stranka moći će sastaviti novu vladu

Prema konačnim rezultatima izbora održanih 7. lipnja, koje je objavilo Središnje izborno povjerenstvo, vladajuća stranka Građanski ugovor osvojila je 49.7 posto glasova te će moći sastaviti novu vladu, piše Associated Press.

Proruska oporbena stranka Jaka Armenija zatražila je poništenje rezultata, tvrdeći da su tijekom glasanja zabilježena "raširena kršenja izbornih pravila". Predstavnici te stranke i drugih oporbenih skupina okupili su se ispred zgrade izbornog povjerenstva dok su se potvrđivali konačni rezultati.

Razdoblje između objave preliminarnih rezultata 8. lipnja i potvrde konačnih rezultata omogućilo je političkim strankama podnošenje pritužbi zbog mogućih nepravilnosti.

Vođa oporbene stranke nalazi se u kućnom pritvoru

Promatrači Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) ocijenili su da su armenski birači imali "stvaran izbor", ali su upozorili da su izbori održani u ozračju "vrlo konfrontacijske i podjelama obilježene retorike" te da uvjeti kampanje nisu bili jednaki za sve sudionike.

Armenske vlasti uoči dana glasanja izdale su šest naloga za uhićenje članova stranke Jaka Armenija zbog sumnje u kupovanje glasova. Vođa stranke Jaka Armenija, milijarder Samvel Karapetjan, koji je bogatstvo stekao u Rusiji, trenutno se nalazi u kućnom pritvoru nakon što je optužen za zagovaranje rušenja vlade.

Karapetjan odbacuje optužbe te tvrdi da je riječ o politički motiviranom progonu. Armenski parlament mora imati najmanje 101 zastupnika s petogodišnjim mandatom. Za ulazak u parlament stranke moraju osvojiti najmanje četiri posto glasova, dok koalicije sastavljene od tri ili više stranaka moraju prijeći prag od osam posto.

Rezultat Građanskog ugovora donosi toj stranci 64 zastupnička mjesta. Jaka Armenija osvojila je 29 mandata, dok je Savez Armenija, koji predvodi bivši predsjednik Robert Kočarjan, osvojio 12 mjesta.

Putin usporedio armenski smjer s ukrajinskim putem

Geopolitička pitanja dominirala su predizbornom kampanjom. "Europska unija naš je glavni partner u provedbi demokratskih reformi i nastavit ćemo tim putem", izjavio je Pašinjan nakon što je glasao 7. lipnja.

Armenija je prošle godine službeno izrazila ambiciju za članstvo u Europskoj uniji. Većina oporbenih stranaka, uključujući Jaku Armeniju, kampanju je vodila na proruskoj platformi.

Rusija, koja na teritoriju Armenije ima vojnu bazu, upozorila je da bi približavanje Erevana Zapadu moglo imati ozbiljne političke i gospodarske posljedice. Ruski predsjednik Vladimir Putin usporedio je armenski smjer s ukrajinskim putem, što su mnogi protumačili kao prikrivenu prijetnju. Također je sugerirao da je sukob u Ukrajini započeo zbog nastojanja Kijeva da se približi Europskoj uniji.

U tjednima uoči izbora Moskva je uvela niz trgovinskih ograničenja prema Armeniji. Zabranjen je uvoz armenskog cvijeća, određenih vrsta konjaka i vina, patlidžana, krumpira, sušenog voća, ribe i drugih proizvoda. Promatrači OESS-a taj su potez opisali kao "izravan pritisak" na izborni proces u Armeniji. Rusija je tvrdila da su zabrane povezane s kršenjem pravila o poljoprivrednom uvozu.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen optužila je Rusiju da "pretvara gospodarske odnose u oružje" te zabranu armenskog izvoza nazvala "gospodarskom prisilom". Najavila je i financijsku pomoć Europske unije Armeniji u iznosu od 50 milijuna eura.

Pašinjan oprezno počeo smanjivati ovisnost o Rusiji

Odnosi između Moskve i Erevana dodatno su se pogoršali nakon što je Azerbajdžan ponovno uspostavio kontrolu nad regijom Karabah. To planinsko područje desetljećima su držale etničke armenske snage uz potporu Armenije, što je bilo jedno od ključnih spornih pitanja između dviju susjednih država.

Armenija je optužila ruske mirovne snage raspoređene u regiji da nisu spriječile azerbajdžansku ofenzivu. Moskva, zaokupljena ratom u Ukrajini, odbacila je te optužbe.

Pašinjan je posljednjih godina oprezno počeo smanjivati ovisnost o Rusiji. Armenija se 2023. pridružila Međunarodnom kaznenom sudu, a godinu dana kasnije suspendirala je sudjelovanje u Organizaciji ugovora o kolektivnoj sigurnosti, vojnom savezu pod dominacijom Moskve.

Armenija je početkom svibnja bila domaćin summita Europske političke zajednice te prvog zajedničkog summita s Europskom unijom u Erevanu.

U kolovozu 2025. američki predsjednik Donald Trump ugostio je Pašinjana i azerbajdžanskog predsjednika Ilhama Alijeva kako bi potpisali sporazum usmjeren na okončanje desetljećima dugog sukoba između dviju zemalja. Sporazum uključuje i odredbe o uspostavi novog tranzitnog koridora koji bi povezao Azerbajdžan s njegovom eksklavom Nahčivanom.