CRNA Gora se priprema za drugi krug predsjedničkih izbora, koji bi mogli promijeniti politički krajobraz zemlje kojim desetljećima dominira Milo Đukanović. Mnogi smatraju da se aktualni predsjednik neće moći othrvati naletu mladog protukandidata Jakova Milatovića.

Izbori se odvijaju u ozračju političkih napetosti i dugotrajne političke krize, u kojoj je zbog nemogućnosti formiranja vlade raspušten parlament te su za 11. lipnja zakazani prijevremeni parlamentarni izbori. Đukanović, koji je sa svojom Demokratskom partijom socijalista do prije tri godine bio neprikosnoveni čelnik Crne Gore, u prvom krugu predsjedničkih izbora osvojio je 35 posto glasova.

Njegov protukandidat Jakov Milatović dio je političkih snaga koje su nastale nakon kolovoza 2020., kad je na parlamentarnim izborima Đukanović prvi put poražen, a bio je ministar gospodarstva u prvoj ekspertnoj vladi formiranoj nakon tih izbora.

Iako je u prvom krugu Milatović osvojio 29 posto glasova, većina analitičara smatra da je bliži pobjedi jer je privlačniji mlađim biračima sitim desetljećima vlasti Đukanovića i DPS-a. "Đukanovićev pad će vjerojatno značiti i pad DPS-a kakvog poznajemo, koji je imao apsolutnu vlast u Crnoj Gori", smatra analitičar Predrag Zenović.

DPS se još nije uspio oporaviti od povijesnog poraza 2020. i od tada je Crna Gora koračala iz krize u krizu i doživjela pad dviju vlada.

Populizmom do popularnosti

Milo Đukanović tijekom kampanje predstavljao se kao jedini proeuropski izbor stanovnika Crne Gore. Svog protivnika Jakova Milatovića optuživao je da je produžena ruka srpskog predsjednika Aleksandra Vučića te je tvrdio da je Milatović dio politike koja negira neovisnost Crne Gore.

Uporište za tu tvrdnju Đukanović je nalazio u Milatovićevoj bliskosti sa Srpskom pravoslavnom crkvom, koja je presudno sudjelovala u formiranju vlade nastale nakon izbora u kolovozu 2020.

Jakov Milatović jedan je od čelnika Pokreta Europa sad, rastuće političke grupacije koja je pobijedila na lokalnim izborima u Podgorici, glavnom gradu Crne Gore, u kojem živi trećina stanovništva te zemlje. U politiku je ušao kao gospodarski stručnjak koji je magistrirao na Oxfordu i radio za Europsku banku za obnovu i razvoj.

U političku orbitu lansirala ga je odluka vlade, u kojoj je bio ministar gospodarskog razvoja, kojom je smanjila izdvajanja građana za zdravstveni sustav te su se ta sredstava prelila u plaće radnika pa je minimalna zarada u vrijeme njegova mandata u Crnoj Gori porasla s 220 na 450 eura.

Taj za mnoge populistički potez, koji je uzdrmao zdravstveni sustav u Crnoj Gori, omogućio je Pokretu Europa sad veliku popularnost među siromašnijim građanima zemlje.

Desetljećima na vlasti

Pod Đukanovićevom vodstvom Crna Gora je ušla u NATO, počela pregovore s EU i odmaknula se od ruskog utjecaja. Stranka mu je, međutim, izložena kritikama zbog raširene korupcije i vezama s organiziranim kriminalom, što Đukanović negira.

"Imamo 30 godina na vlasti čovjeka koji je oličenje diktature, zlouporabe vlasti, koji je omogućio cvjetanje korupcije i kriminala", kaže liječnik iz Podgorice Mladen Vuković.

On glasanje u nedjelju smatra zadnjom šansom da se takav čovjek ukloni s vlasti.

"Ne mogu podržati Milatovića i Pokret Europa sad jer se bojim da će dopustiti previše srpskog utjecaja", tvrdi, pak, 39-godišnja Zorica, ekonomistica iz glavnog grada. "Milatović je preambiciozan i premlad", dodaje.

Tko podržava koga?

Milatović, koji isto obećava proeuropsku budućnost Crnoj Gori, osigurao je podršku većine kandidata koji su sudjelovali u prvom krugu izbora 19. ožujka, pojanprije kandidata prosrpskog i proruskog Demokratskog fronta Andrije Mandića, koji je osvojio 19 posto glasova, i Alekse Bečića, čelnika stranke centra Demokratske Crne Gore, koji je imao oko 10 posto podrške birača.

Milo Đukanović svoju šansu vidi u glasovima manjina, prije svih Bošnjaka i Albanaca, koji su primjetno apstinirali u prvom krugu izbora, te u glasovima iseljeništva, koje je najavilo masovni dolazak u Crnu Goru početkom travnja.

U toj državi sa 620 tisuća stanovnika pravo glasa ima gotovo 550 tisuća birača upisanih u birački popis.

Među njima su mnogi koji godinama žive izvan Crne Gore. No unatoč sugestijama domaćih i međunarodnih institucija, u zemlji nije bilo političke volje da se birački popis uredi.

Sučeljavanje dvojice kandidata za predsjednika Crne Gore zakazano je za petak u 20 sati na Javnom servisu RTCG, dok će izborna šutnja početi u ponoć. Predsjedničke izbore u Crnoj Gori pratit će domaći i međunarodni promatrači iz misije OESS-a i Vijeća Europe. Birališta se otvaraju u 7, a zatvaraju u 20 sati, a prvi rezultati najavljuju se za 21 sat.