Foto: ba.n1info.com, agrokomerc.eu

PRIJE točno trideset godina, jugoslavenska javnost saznala je za goleme financijske malverzacije u jednoj od najvećih prehrambenih tvrtki - Agrokomercu.

Financijske poteškoće u koje je zapao najveći trgovačko-prehrambeni div na području bivše Jugoslavije, Agrokor, nekako se podudaraju s 30. godišnjicom otkrivanja najvećeg financijskog skandala u Jugoslaviji, u središtu kojeg je bio bosanski prehrambeni div Agrokomerc iz Velike Kladuše, podsjeća RTV Slovenije.

Izdano 400 milijuna dolara mjenica

Agrokomerc je bio projekt Fikreta Abdića, koji je jedan od najvećih prehrambenih kompleksa u Jugoslaviji stvorio od poljoprivredne zadruge u Velikoj Kladuši, koja je imala samo 26 zaposlenih. Agrokomerc je na vrhuncu svoje moći zapošljavao oko 13.600 ljudi, uglavnom na sjeverozapadu zemlje, ali također i u drugim jugoslavenskim republikama. Za usporedbu, Agrokor ima oko 60.000 zaposlenih.

U noći s 26. na 27 siječnja 1987. godine izbio je požar u središnjem skladištu podružnice Agrokomerca u Velikoj Kladuši. Požar je izazvao veliku štetu, koja je tada procijenjena na oko pet milijuna dolara. Istražitelji požara su kao mogući uzrok naveli termoakumulacijsku peć ili ljudski uzrok, ali su se pojavile i sumnje da je požar podmetnut. Potaknule su ih bivše jugoslavenske državne vlasti, jer je u to vrijeme Agrokomerc bio neosvojiva tvrđava za razne inspektore i kontrolore. U istrazi je sudjelovala tadašnja Služba državne sigurnosti, koja će pokrenuti financijsku istragu u Agrokomercu.

Pola godine nakon požara, u kolovozu 1987. godine, tadašnja vlada BiH, republičko Izvršno vijeće, izdala je priopćenje da su se dogodile velike financijske malverzacije u Agrokomercu. Dana 15. kolovoza, beogradski list Borba objavljuje članak o tome da je Agrokomerc izdao oko 400 milijuna dolara mjenica, i to kod 63 jugoslavenske banke.

Abdić osuđen na 4,5 godina zatvora

Epilog afere bio je pad Agrokomerca, čije dijelove još uvijek pokušava prodati Agencija za privatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine. Afera Agrokomerc tada je pomela s položaja važne bosanske političare. Među njima i Hamdiju Pozderca, koji je trebao preuzeti vodstvo kolektivnog Predsjedništva SFRJ-a.

Bivši prvi čovjek Agrokomerca Fikret Abdić je uhićen i osuđen na prvostupanjskom sudu za "kontrarevolucionarno ugrožavanje društvenog uređenja na 4,5 godine zatvora", ali presuda nikada nije bila konačna. Iz zatvora je pušten krajem 1989. godine.

Abdić je zbog svoje uloge u ratu u Bosni i Hercegovini (1993. godine je, između ostalog, proglasio Autonomnu pokrajinu Zapadna Bosna), U Hrvatskoj kasnije osuđen za ratne zločine, najprije na 20 godina zatvora, a zatim mu je kazna smanjena na 15 godina. Nakon dvije trećine odslužene kazne, pušten je iz zatvora u Puli. Vratio se u Veliku Kladušu gdje je izabran za općinskog načelnika