ŠVEDSKA vlada zagovara povratak na fizičke knjige, papir i olovke u učionicama, nadajući se da će time preokrenuti pad pismenosti među učenicima. Međutim, pojačano oslanjanje na analogne alate izazvalo je kritike tehnoloških tvrtki, prosvjetnih radnika i računalnih znanstvenika, koji tvrde da bi takav zaokret mogao ugroziti izglede učenika za zapošljavanje, pa čak i naštetiti gospodarstvu te nordijske zemlje, piše BBC.

U jednoj srednjoj školi u Nacki, nedaleko od Stockholma, maturanti iz ruksaka vade prijenosna računala, ali i predmete koje, kako kažu, prije nekoliko godina nisu toliko često koristili.

"Sada puno češće iz škole idem kući s novim knjigama i papirima", kaže 18-godišnja Sophie. Dodaje da je jedan profesor "počeo printati sve tekstove koje koristimo na satu", dok je digitalna platforma za učenje na satovima matematike zamijenjena radom isključivo iz udžbenika. Ta slika u suprotnosti je s reputacijom Švedske kao jednog od tehnološki najnaprednijih društava u Europi, poznatog po visokoj razini digitalnih vještina i uspješnoj start-up sceni.

Zaokret u digitalizaciji škola

Prijenosna računala postala su uobičajena u švedskim učionicama krajem 2000-ih i početkom 2010-ih. Do 2015. godine, oko 80% učenika u državnim srednjim školama imalo je pristup osobnom digitalnom uređaju.

Prethodna vlada pod vodstvom socijaldemokrata uvela je 2019. obveznu upotrebu tableta u predškolskim ustanovama kako bi i najmlađu djecu pripremila za sve digitalniji poslovni i privatni život. Međutim, sadašnja desničarska koalicija, koja je na vlast došla 2022., usmjerava obrazovanje u drugom smjeru.

"Zapravo, nastojimo se riješiti ekrana što je više moguće", kaže Joar Forsell, glasnogovornik za obrazovanje Liberalne stranke, čiji je čelnik švedski ministar obrazovanja. "Kod starijih uzrasta u školi možda ćete ih koristiti malo više, ali kod mlađih mislim da ekrane uopće ne bismo trebali koristiti." Vlada često koristi slogan "från skärm till pärm", što u prijevodu znači "od ekrana do korica", tvrdeći da nastava bez ekrana stvara bolje uvjete za koncentraciju te razvoj vještina pisanja i čitanja.

Nove mjere i pad pismenosti

Od 2025. godine predškolske ustanove više nisu obvezne koristiti digitalne alate, a djeci mlađoj od dvije godine tableti se neće davati. Kasnije ove godine na snagu stupa i zabrana mobitela u školama, čak i u obrazovne svrhe. Školama je već dodijeljeno više od 2.1 milijarde kruna (oko 200 milijuna dolara) bespovratnih sredstava za ulaganje u udžbenike. Novi kurikulum, osmišljen za učenje temeljeno na udžbenicima, trebao bi biti uveden 2028. godine.

"Čitanje pravih knjiga, pisanje na papiru i računanje s brojevima na papiru puno je bolje ako želite da djeca steknu znanje koje im je potrebno", tvrdi Forsell. Promjena pristupa uslijedila je nakon konzultacija s akademskim istraživačima i obrazovnim organizacijama. "Sve je veća svijest o ometanjima koja tehnologija uzrokuje u učionicama", kaže dr. Sissela Nutley, neuroznanstvenica s Instituta Karolinska u Stockholmu. Ona ističe da učenici mogu izgubiti koncentraciju te da međunarodna istraživanja sugeriraju kako čitanje s ekrana može otežati obradu informacija.

Pad na PISA testovima i upozorenja stručnjaka

Vlada se nada da će povratak tradicionalnim metodama poboljšati položaj Švedske na PISA ljestvici, mjerenju Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Nakon pada rezultata 2012. i ponovnog značajnog pada u matematici i čitanju 2022., Švedska je, iako i dalje iznad prosjeka OECD-a, zabilježila lošije rezultate u pismenosti od Velike Britanije, SAD-a, Danske i Finske. "Znamo da djeca koja su cijeli obrazovni sustav prošla uz mnogo ekrana zaostaju u međunarodnim istraživanjima", kaže Forsell.

Izvješće OECD-a o obrazovanju u Švedskoj iz siječnja ove godine zaključilo je da učenici imaju koristi od pristupa digitalnim alatima, ali je istaknulo i visoku učestalost digitalnih smetnji u učionicama. Andreas Schleicher, direktor za obrazovanje pri OECD-u, smatra da je u Švedskoj "jednostavno u učionice uvedeno mnoštvo uređaja i tehnologije bez jasne pedagoške svrhe i ciljeva".

Upozorenja iz poslovnog svijeta

Vladina strategija izazvala je oštre rasprave u poslovnoj zajednici. Udruženje Swedish Edtech Industry upozorava da bi manje digitalizirano obrazovanje moglo ostaviti učenike nedovoljno pripremljenima za buduće poslove. "Svatko treba osnovne digitalne vještine da bi uopće mogao ući na tržište rada", tvrdi Jannie Jeppesen, izvršna direktorica udruženja, navodeći procjenu EU da će 90% poslova uskoro zahtijevati digitalne vještine.

Jeppesen je zabrinuta i zbog utjecaja na poduzetništvo, ističući da bi tehnološke tvrtke poput Spotifya mogle "preseliti drugamo" ako u Švedskoj ne budu mogle pronaći odgovarajuće IT stručnjake.

Podijeljena mišljenja o budućnosti

Postavlja se i pitanje umjetne inteligencije (AI). Dok vlada želi da srednje škole podučavaju o prilikama i rizicima AI-ja, neki kritičari, poput profesorice Linnée Stenliden sa Sveučilišta Linköping, upozoravaju da bi izostavljanje AI-ja iz nastave za mlađu djecu moglo stvoriti "digitalni jaz". Forsell odbacuje tu ideju, tvrdeći da djeca prvo moraju svladati osnovne vještine. "Ljudima možete pružiti prilike koje im nejednakost oduzima tako što ćete im osigurati pravilno obrazovanje", kaže on. Jeppesen, međutim, njegov stav naziva "populističkim", smatrajući da rasprava o digitalnom naspram analognog skreće pozornost s drugih problema, poput nejednake raspodjele resursa.

U Nacki su mišljenja maturanata također podijeljena. "Internet je na neki način preuzeo mlađe generacije i primijetio sam da lakše gube koncentraciju", kaže 18-godišnji Alexios. No, drugi, poput 19-godišnje Jasmine, zalažu se za digitalno obrazovanje. "Trebali bismo se više usredotočiti na računala. Jer, budimo realni, cijeli svijet koristi računala."