PUČKA pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, u razgovoru za N1, komentirala je incident u Splitu gdje su pripadnici Torcide uzvikivali fašističke poruke. Istaknula je da, osim individualne kaznene i prekršajne odgovornosti, treba sagledati i širi društveni kontekst. Upozorila je i na odnos političkog sustava prema instituciji pravobraniteljice, za koji kaže da šalje poruku da "nisu bitni".

Odgovornost za Split

Šimonović Einwalter je naglasila da su pravno odgovorni pojedinci koji planiraju, organiziraju i provode takve ispade, a da njihovu odgovornost utvrđuje sud uz djelovanje policije i DORH-a. "To je jedan dio priče. Drugi dio priče je kontekst u kojem ti pojedinci rade to što rade, kakve su poruke dobili, što doma, što su čuli u školi, što su čuli u javnom prostoru; što se tolerira, a što ne", rekla je.

Dodala je kako uvijek pokušava promatrati širu sliku kako se takvi događaji ne bi ponavljali. "Draže mi je da se jasno kaže tko je odgovoran za što, a ne ove široke priče u kojima neki pojedinci odgovaraju, neki ne, sve do idućeg incidenta. Zato su važne šira slika, sustav, društvo i država", istaknula je.

Dugoročna rješenja i opasnost od polarizacije

Pravobraniteljica napominje da scene iz Splita nisu novost i da se boji kako ovo nije posljednji takav slučaj. Kritizirala je relativiziranje i opravdavanje takvih poruka, kao i teorije zavjere koje su se pojavile.

"Jutros sam čitala da je to sprega politike i novinara, koji skreću pažnju s nekih drugih problema. Recite mi, kolika je šansa da se premijer i predsjednik usklade, onda još i brojni novinari, da svi misle isto?", upitala je.

"Prečesto vidimo da su krivi oni koji ukazuju na probleme, a ne sami problemi i oni koji ih rade. To je vrlo jasna zamjena teza", navodi Šimonović Einwalter. Kao dugoročno rješenje ističe obrazovni sustav. "Da se sada krene ozbiljnije raditi s djecom na prevenciji nasilnog ponašanja, na učenju o toleranciji, ljudskim pravima i jednakosti, prave rezultate vidjet ćete za 10 ili 15 godina", kaže ona.

Osvrnula se i na polarizaciju u društvu, gdje se rasprave svode na isključive opcije, što onemogućuje pronalaženje rješenja. "Gledamo društvene mreže, one koji su najglasniji. Postoji jako puno ljudi koji se ne oglašavaju, koji gase TV. Njima se sve ovo gadi. Ali nije ni to dobro jer nam razni ekstremi vode stvari", smatra pravobraniteljica.

Kritika sudova

Komentirala je i prebacivanje odgovornosti na sudove od strane nekih članova vladajuće koalicije. "Pitanje kritike rada sudova je osjetljivo pravno pitanje. Sudovi jesu neovisni. Naravno da nije istina da u društvu ne možete kritizirati rad sudova. Ono što bi bilo dobro jest da ta kritika bude utemeljena na konkretnom proučavanju predmeta i sudske prakse", rekla je.

Naglasila je da, ako se uoči da nešto u sustavu ne funkcionira, izvršna vlast ima mogućnost predložiti izmjene zakona. "Nakon toga zakonodavna vlast usvaja to i suci moraju suditi u skladu s tim zakonom. Svi imaju svoju ulogu i odgovornost", dodala je.

"Neki bi voljeli utišati kritičke glasove"

Tena Šimonović Einwalter smatra da institucija pučke pravobraniteljice ne dobiva poštovanje koje bi trebala unutar političkog sustava, iako je izrijekom spomenuta u Ustavu. "Neki bi voljeli sve kritičke glasove utišati, pa onda i taj. Ja puno moći nemam, ali imam taj glas u javnosti kada treba nešto reći", navodi.

Kao primjer takvog odnosa navela je činjenicu da izvješća njezina ureda ne dolaze na dnevni red u Saboru. "Kakva je to poruka? Niste važni, niste prioritet. Ili da su te teme teške i zahtjevne te da se o njima ne bi u Saboru rado raspravljalo", zaključila je Šimonović Einwalter.