MOST i klubovi lijevo-liberalne oporbe objavili su u utorak da su u saborsku proceduru uputili zahtjev za raspuštanjem Sabora i raspisivanjem izbora, optuživši Vladu kao koruptivnu i nefunkcionalnu, okupiranu vlastitim interesima, da nije kadra rješavati krize s kojima je RH suočena.

"Ova vlada je kompromitirana, u afere je upleteno više vladinih dužnosnika i saborskih zastupnika i takva vlada, s takvim teretom i inkriminiranim ljudima, ne može rješavati probleme građama", kazao je predsjednik Mosta Božo Petrov.

"Idemo u opoziv tri vladina dužnosnika: potpredsjednika vlade Borisa Miloševića zbog optužbi da je namještao potpore, ministra gospodarstva Ćorića zbog upletenost u aferu Vjetroelektrane i ministra rada Aladrovića zbog namještanja poslova", dodao je Nikola Grmoja na konferenciji za novinare u saboru.

Marija Selak Raspudić ustvrdila je da se trenutno odvijaju dvije najveće pljačke u hrvatskoj povijesti, ona vezana uz nabavu opreme protiv covida, koja se provodi mimo javne nabave, i ona koja se odnosi na obnovu.

"Jedino pitanje koje stoji pred nama je hoćemo li spriječiti ove dvije pljačke stoljeća na vrijeme i sačuvati novac hrvatskih građana", kazala je.

Što dalje? Inicijative za raspuštanje sabora moraju dobiti 76 glasova

Mogu li osigurati 76 ruku, teško je reći jer - ako je suditi po izjavama velikog dijela desne oporbe od ponedjeljka - malo je izgleda da se oni priključe spomenutim inicijativama. Mostu i lijevo-liberalnim strankama, odnosno njihovim inicijativama, na ruku ne idu ni poslovnička pravila.

Te se točke, naime, u dnevni red Hrvatskog sabora uvrštavaju kao bilo koja druga točka, a predsjednik sabora, čije je pravo odlučivati o dnevnom redu, ne mora žuriti s njihovim stavljanjem u raspravu. Ipak, nakon što 60 dana budu na dnevnom redu, 30 zastupnika svojim potpisima može pogurati raspravu o inicijativama.

Teoretski, čak i ako budu raspravljene, predsjednik sabora ne mora ih nikada staviti na glasanje, odnosno može kad se za to steknu poslovnički uvjeti. U tim okolnostima inicijative moraju dobiti 76 glasova, a to je, kao što je već istaknuto, teško ostvarivo zbog činjenice da svi u oporbi ne dijele ista mišljenja.

Iako saborska većina prolazi teško razdoblje zbog afere u kojoj je uhićen i dao ostavku ministar graditeljstva Darko Horvat, a mediji špekuliraju da se istražuju još neki članovi vlade, teško je vjerovati da bi se netko od vladajućih priključio oporbenim inicijativama. Prva prilika da se vidi raspoloženje u redovima saborske većine je u petak, za kada je sabor planirao glasati o raspravljenim aktima.

U više od 30 godina postojanja sabor se u dva navrata raspustio prije roka, 1995. i 2016. U prvom slučaju HDZ je kapitalizirao uspjeh vojno-redarstvene akcije Oluje i prije roka raspustio sabor, raspisao izbore i uvjerljivo pobijedio. U drugom tadašnji šef HDZ-a Tomislav Karamarko, nakon afere Konzultantica, nije uspio presložiti saborsku većinu, sabor se raspustio, Karamarko podnio ostavku na mjesto predsjednika stranke, a građani te jeseni izašli na izbore.