GROBLJE Mirogoj, čije su arkade jedno od najvažnijih arhitektonskih djela 19. stoljeća u Hrvatskoj te simbol Zagreba, polako se obnavlja od razorne oluje u ožujku kao i od katastrofalnog potresa 2020. godine. Mirogoj povjesničari umjetnosti i arhitekti smatraju najvažnijom ostavštinom velikog Hermana Bolléa, graditelja koji je oblikovao Zagreb kakvog poznajemo.

Mirogoj je otvoren 1879. kao središnje gradsko groblje. Nakon otvorenja, Herman Bollé počeo je izgradnju arkada, dovršivši ih 1917. godine. Kapela Krista Kralja između sjevernog i južnog dijela arkada izgrađena je poslije Bolléove smrti, između 1927. i 1929. godine, po njegovim nacrtima.

Galerija

U vrijeme nastanka Mirogoja, Zagreb je tek četrdesetak godina bio jedinstveni grad nakon spajanja Gornjeg i Donjeg grada.

Nastankom Mirogoja zatvoreno je nekoliko starih zagrebačkih groblja, dok su značajniji spomenici preneseni na novo ukapalište. Nakon 1876. zatvoreno je Jurjevsko, Rokovo i groblje Sv. Tome, kao i vojnička groblja. Zatvoreno je i Petrovo groblje, te židovsko i pravoslavno groblje.

Počivalište velikana

Najveće zagrebačko groblje posljednje je počivalište najvećih imena iz nacionalne politike, umjetnosti, kulture i javnog života. Na njemu su sahranjeni političari Stjepan Radić, Vladko Maček, Vladimir Bakarić, Ivica Račan i Franjo Tuđman, književnici Miroslav Krleža, August Šenoa, Vladimir Nazor i Petar Preradović, antifašisti Rade Končar, Josip Kraš i Janko Gredelj te brojne druge ličnosti iz svijeta umjetnosti i sporta, poput Arsena Dedića, Ive Tijardovića, Dražena Petrovića, Ede Murtića...

Graditelj Herman Bollé, koji je preminuo prije stotinu godina, 17. travnja 1926., također je pokopan na Mirogoju. Rođen je u Kölnu 1845., da bi u Zagrebu živio i radio pedeset godina. Uz Mirogoj, projektirao je palaču HAZU, fontanu na Zrinjevcu, zgradu Muzeja za umjetnost i obrt, crkvu u Remetama, obnovu katedrale nakon potresa 1880. godine te crkvu Sv. Ćirila i Metoda na Gornjem gradu. Ukupno, Bollé je autor oko 150 arhitektonskih projekata.

Povjesničar umjetnosti i profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu dr. Dragan Damjanović upravo je objavio, povodom stogodišnjice smrti tog velikog arhitekta, monografiju "Mirogoj - povijest i baština multikonfesionalne nekropole Zagreba".

Razgovarali smo s njim za Index.

"Remek-djelo jedinstveno na području Srednje Europe"

"Kompleks groblja Mirogoj u Zagrebu predstavlja u širim srednjoeuropskim razmjerima jednu od najvažnijih nekropola 19. stoljeća zahvaljujući arhitektonskom rješenju paviljona i arkada podignutih na njegovoj zapadnoj granici. Monumentalnost i slikovitost rješenja arhitektonskog okvira Mirogoja, koje je 1878. - 1879. osmislio arhitekt Herman Bollé, nadahnut talijanskim arhitektonskim grobljima te suvremenom srednjoeuropskom neorenesansnom arhitekturom, jedinstveno je na području Srednje Europe", kaže Damjanović.

Arkade su amblem Mirogoja i onodobne arhitekture Zagreba. Po graditeljskim planovima trebalo ih je biti dvadeset, ali zbog manjka novca sagrađeno ih je dvanaest.

"Nizanjem paviljona s visokim kupolama koji se uzdižu od juga prema sjeveru, te postavljanjem reprezentativne katoličke kapele u središnji dio arkadnog niza, Bollé je stvorio iznimno slikovito kompozicijsko rješenje koje se može ocijeniti pravim remek-djelom njegova opusa i zagrebačkog historicizma u cjelini". istiće naš sugovornik.

"Stroga pravila koja su odredila postavljanje nadgrobnih spomenika isključivo uz zapadni zid arkada omogućila su preglednost unutrašnjosti arkada, dok je kombiniranje arhitektonskog okvira s prostornim rješenjem ostatka otvorenoga prostora groblja, kao i zemljišta oko mrtvačnice, od Mirogoja stvorilo jednu od najvećih gradskih zelenih površina. Arkade i paviljoni Mirogoja bili su namijenjeni postavljanju nadgrobnih spomenika najimućnijih pripadnika tadašnjega zagrebačkoga građanstva", napominje Dragan Damjanović.

Velikani izradili spomenike

U mirogojskim arkadama, kao i na cijelom prostoru groblja, nalaze se vrijedni spomenici izvedeni od najpoznatijih autora svojeg vremena, od Ivana Rendića, Vanje Radauša i Roberta Frangeša Mihanovića do Ivana Meštrovića, Antuna Augustinčića, Dušana Džamonje i Slavomira Drinkovića.

Kompleks mirogojskih arkada s kapelom Krista Kralja zaštićeno je kulturno dobro, navodi se u državnom Registru kulturnih dobara.

"Mirogojske arkade rasle su zajedno s građanskim liberalnim Zagrebom"

"Iako je dakle u socijalnom smislu riječ o prostoru rezerviranom za tek manji dio zagrebačkog stanovništva, od samih početaka arkade i paviljoni osmišljeni su kao multikonfesionalni prostor, ne samo otvoren već i rezerviran za pokojnike svih četiriju glavnih konfesionalnih skupina u gradu: katoličke, pravoslavne, protestantske i židovske, što ih također čini posebnim u povijesti sepulkralne arhitekture 19. stoljeća", objašnjava profesor Damjanović.

"Mirogojske arkade rast će zajedno s građanskim liberalnim Zagrebom punih šest desetljeća. Njihovu će daljnju izgradnju zaustaviti tek Drugi svjetski rat, koji će nepovratno uništiti dio multikonfesionalnosti grada i nakon kojega će započeti polagano propadanje ovoga arhitektonskog kompleksa, koje se ubrzalo velikim oštećenjima u potresima 2020. godine", dodaje naš sugovornik.

Zanimljivo je da su arkade bez oštećenja izdržale prvi zagrebački potres 1880. godine, koji je oštetio ili srušio oko 1700 kuća i javnih objekata, uključujući katedralu. Epicentar tog potresa bio je na Medvednici, u blizini groblja. Potres iz 2020. imao je mnogo razornije posljedice. Arkade i kapela još uvijek nisu otvoreni za javnost.

Obnova kasni, dogradnja se razmatra

Grad Zagreb je 2023. raspisao natječaj za obnovu objekata na Mirogoju s procijenjenom vrijednošću radova od petnaest milijuna eura. Obnova arkada i kapele nije započela, a obnavlja se mrtvačnica. Sredstva za obnovu trebala su biti povučena iz Fonda solidarnosti Europske unije, no u medijima se to problematizira zbog kašnjenja radova.

Postoje mišljenja da bi se kompleks arkada mogao, zajedno s obnovom, i dograditi.

Profesor Dragan Damjanović napominje: "Možda je došao i trenutak da se nastavi s izgradnjom arkada, kako se planira još od 1990-ih. S jedne strane, radilo bi se o ostvarenju projekta iz vremena kada je Mirogoj utemeljen kao središnje groblje Zagreba. Gradske vlasti i Herman Bollé izvorno su, naime, planirali da arkade okružuju cijelu površinu Mirogoja, kao što je slučaj kod većine talijanskih grobljanskih kompleksa koji su poslužili kao uzor pri projektiranju Mirogoja."

"Nedostatak sredstava onemogućio je realizaciju toga projekta, kao i brojnih drugih ambicioznih projekata u Zagrebu u zadnja dva stoljeća. Uz čuvanje memorije, bez izravna priključivanja na sadašnje arkade, kako se ne bi poremetila njihova vizura, ne vidim zašto se ne bi sada realizirala ta ideja i s južne, istočne i dijelom sjeverne strane Mirogoja pokrenula izgradnja suvremenih arkada", navodi Damjanović.

Snažna oluja koja je pogodila Zagreb u ožujku ove godine napravila je ogromnu štetu na Mirogoju. Po prognozama stručnjaka, obnova od potresa trebala je biti dovršena do 2034. godine. Danas je to upitno.