NEPRIJAVLJENI rad najčešće je prisutan u građevinarstvu i ugostiteljstvu, no nadzori pokazuju da je raširen u gotovo svim gospodarskim sektorima. Na temelju Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada, od siječnja 2023. godine do sada izdano je više od 1.100 rješenja, rekao je Ivan Vidiš iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike u emisiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog".

"Mislim da većina poslodavaca zaista uredno izvršava svoje obveze, ali imamo jednu upornu manjinu koja misli da je ovakav način rada prihvatljiv, da ga se može koristiti bez posljedica", istaknuo je Vidiš.

U ugostiteljstvu i građevini to je učestalije nego u drugim sektorima, rekao je Vidiš te dodao da neprijavljenog rada zapravo ima zaista svugdje.

"Novim zakonom smo kroz inspekcijske nadzore vidjeli da ga ima praktički u svim sektorima", kazao je.

"Vrlo je štetno dobiti plaću na ruke"

Rad na crno, u užem smislu, kaže Vidiš, smatra se rad bez prijave na obvezno osiguranje, bez ugovora o radu i rad bez radne dozvole. Vrlo često se događa da npr. strani radnik nema radnu dozvolu i nije prijavljen na obvezno osiguranje. Osim toga, kod tih poslodavaca nailazi se i na druge prekršaje i nepravilnosti. Istaknuo je da je od ukupnog broja radnika koji su radili na crno bilo više hrvatskih radnika, a ne stranaca, kako se uobičajeno misli.

"Iz perspektive poslodavaca radi se o nelojalnoj konkurenciji čiji su onda proizvod i usluga povoljniji, jer koristi neprijavljeni rad. S druge strane, za radnike je to iznimno štetno", rekao je Vidiš.

Radnik će zbog neprijavljenog rada dobiti manju mirovinu, a isto tako, ističe Vidiš, ugroza je i za mirovinski te zdravstveni sustav.

Kada radnik dobije dio plaće "na ruke", onda je to djelomični neprijavljeni rad i isto je vrlo štetno. Sve što se dobije "na ruke" nevidljivo je za sustav i tu nema uplata za mirovinski i zdravstveni sustav, rekao je Vidiš.

Kontrola plaća u turizmu i građevini

"Uz ove napore oko potpuno neprijavljenog rada, mi smo u zadnjih godinu dana imali velike akcije s Poreznom upravom, gdje smo kontrolirali razinu minimalne plaće", naglasio je.

Napravljena je kontrola plaća u sektorima turizma i građevine. Veliki dio poslodavaca u građevini ispravio je plaće i to retroaktivno šest mjeseci unazad.

"Osim toga, idemo ciljano u inspekcijske nadzore da pogledamo i one razrede plaća. Dakle, ne samo minimalne, nego i po razredima plaća, jesu li one isplaćene u skladu sa zakonom", kazao je Vidiš.

HUP: Kažnjavati recidiviste, ne poslodavce koji su pogriješili omaškom

Ivana Šimić iz Hrvatske udruge poslodavaca naglasila je da se HUP zalaže upravo za poštivanje kolektivnog ugovora i isplatu plaća po tarifnim razredima, kako bi se poslodavci zaštitili od nelojalne konkurencije. Nelojalni, kaže, mogu biti domaći poslodavci koji ne poštuju kolektivne ugovore i ne isplaćuju plaće radnika, ali to može biti i inozemna konkurencija koja ne poštuje hrvatske propise.

Napominje da radnike treba svrstati u ispravnu kategoriju, kako kolektivni ugovor i propisuje. Ima onih poslodavaca kojima se slučajno dogodi propust, ali ima i onih koji, ističe Šimić, sustavno krše propise i koji do sada nisu vidjeli neke koristi ispravnog zapošljavanja radnika.

"Zakon ide u ispravnom smjeru - da se kažnjavaju recidivisti, a ne samo poslodavac koji je nekakvom omaškom imao propust u zapošljavanju", dodala je.

Odgovarajući na pitanje o tome koliko je raširena pojava neprijavljenog rada u građevinarstvu, Šimić je kazala da ga sigurno ima, kao i u drugim sektorima.

"Mi u Hrvatskoj udruzi poslodavaca potičemo nadzor od strane države, znači suradnju Porezne uprave, inspektorata, sindikata (...) s ciljem da bi se sustavno poštivala pravila i da bi se eliminirala nelegalna konkurencija", dodala je Šimić.

Sindikati upozoravaju: Stvarni broj neprijavljenih radnika vjerojatno je puno veći

Među neprijavljenim radnicima bilo je 1100 domaćih i oko 900 stranih. Višnja Katalinić iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske kazala je da to ne može biti konačan broj radnika. Napominje da se broj neprijavljenih radnika može dovoditi u pitanje zbog potkapacitiranosti državnog inspektorata. Stoga je pretpostavka da neprijavljenog rada ima puno više od utvrđenog.

Strani radnici rastuća su skupina u pogledu neprijavljenog rada, tvrdi Katalinić. Ministarstvo za njih nije predvidjelo nikakve preventivne ili izravne mjere.

"Najveći problem je što strani radnici nemaju direktan uvid u svoj zahtjev za radnu dozvolu. Taj zahtjev podnosi poslodavac koji bi onda trebao obavijestiti radnika o ishodu takvog zahtjeva, odnosno iskreno reći je li takav zahtjev uopće podnesen, s obzirom na to da stranom radniku o tome ovisi legalan boravak u zemlji", istaknula je i dodala da su o tome govorili i na sjednici GSV-a kada je bilo riječi o Zakonu o suzbijanju neprijavljenog rada.

Filipini i novi kanali dolaska stranih radnika u Hrvatsku

Vidiš smatra da je stranim radnicima najvažnije dati im pravu informaciju. Ministarstvo je, kaže, u suradnji s Europskom agencijom za rad izradilo na 10 jezika koji se najviše pojavljuju u RH kompletne materijale o tome koja su prava stranih radnika i koje su njihove obveze.

"Osim toga, moram reći da smo 2025. otvorili jedan potpuno novi kanal dolaska stranih radnika u Hrvatsku, a to je putem memoranduma s Filipinima. Imali smo i sajam u Manili. To planiramo raditi sljedeće godine i proširiti na još dodatne sektore osim turizma. Tako da imamo i taj jedan kanal gdje onda država, odnosno Filipini, stoji iza svojih radnika, imaju delegirane osobe koje se baš u njihovim ambasadama i konzulatima bave svakim pojedinačnim radnikom", istaknuo je Vidiš.