10. veljače 2003.

Uvodno predavanje na konferenciji iz područja Business Intelligencea održao je prof. Stevan Dedijer. Naglasio je kako se na početku moramo zapitati koliko je Hrvatska zapravo pametna i zatim govorio o povijesnom razvoju koncepta Business Intelligencea.

Prof. Stevan Dedijer naglasio je kako nije važno koliko je pojedinac pametan ili glup nego koliko je pametno društvo i kako koristi znanje. Dedijer, idejni tvorac pojma Business Intelligence, kao prvi primjer naveo je Ragusu koja je tijekom nekoliko stoljeća uspijevala zadržati neovisnost iako veličinom mala, a položajem izložena neprijateljima sa svih strana.

Ragusa je, kazao je Dedijer, koristeći se svojim trgovcima i znastvenicima sakupljala informacije koje je zatim koristila kako bi poboljšala svoj položaj i unaprijedila diplomatske odnose.

Drugi primjer je Švedska, govori Dedijer, koja je rano prepoznala važnost ulaganja u znanje i znanost. Dedijer se osvrnuo na povijesni razvoj Švedske od 800. godine, posebno naglasivši njihovo ulaganje u tehničke škole i prirodne znanosti.

Dedijer je ustvrdio kako su i Ragusa i Švedska prepoznale koliko je važno prikupljene informacije dovesti u vezu i predvidjeti događanja. Važnost poslovnog obavještavanja prepoznat je u 20. stoljeću. Prema podacima koje je Dedijer iznio 1960. godine u svijetu je na poslovnu špijunažu otpadalo 25 posto ukupnih špijunskih operacija, a 60 posto na vojno obavještavanje. 1990. godine vojna špijunaža činila je 15 posto, a poslovna na 60 posto ukupno provednih obavještajnih operacija u svijetu. Danas, u doba informacija i pristupnosti svim podacima, tvrdi Dedijer važno je znati interpretirati prikupljene informacije i zbog toga tvrtke koje žele biti konkurentne prikupljene informacije pažljivo obrađuju i analiziraju.
O stanju informatičkog tržišta u Hrvatskoj govorio je Boris Žitnik, regionalni direktor IDC-a koji je naglasio specifičnost hrvatskog tržišta koje, za razliku od globalnog, bilježi u zadnje dvije godine eksplozivan rast. Hrvatsko je tržište u 2002. godini zabilježilo rast po prosječnoj stopi od 20 posto, samo ulaganje u informatičku tehnologiju kroz državni proračun bilo je između 60 do 65 milijuna dolara. U Hrvatskoj je 2000. godinu ulaganje u IT iz državnog proračuna bilo 8 milijuna dolara, u 2001. godini 54 milijuna dolara, a procjena je da je za 2002. godinu iz državnog proračuna izdvojeno 10 – 20 posto više novca nego 2001. godine. Žitnik je kazao kako IDC i u 2003. očekuje nastavak rasta ulaganje u IT tržiše u Hrvatskoj po prosječnoj stopi od 30 posto.
Gledano samo u ulaganja u Business Intelligence software u Hrvatskoj, Žitnik je kazao da je 2001. godine u Hrvatskoj ukupna vrijednost isporuka bila oko 800.000 dolara, dok je iste godine u zapadnoj Europi "težilo" 1,24 milijarde dolara. IDC procjenjuje da je u 2002. na BI tržištu u Hrvatskoj došlo do rasta većeg od 50 posto jer su se stvorili uvjeti. Pojavili su se, bilo da su otvorili predstavništva ili preko zastupnika vodeće tvrtke koje nude BI software, a istodobno se stvorila kritična masa srednjih i velikih tvrtki koje imaju potrebu za BI rješenjima.

Uvodne govore održali su i predstavnici dvije tvrtke koje nude BI rješenja, Patric Benoit, Cognos i Slavko Vidović, InfoDom. Benoit je predstavio Corparate Performace Management, dok je Vidović govorio o modeliranju znanja kao osnove Business Intelligenca.

Nakon uvodnih predavanja na konferenciji su  predstavljana poslovna rješenja Microsofta, Oraclea, SAP Hrvatska, SoftPro-Tetrala, Alfateca, Cognosa, Adaytuma, Optima Grupe i HP Consultinga.

11. veljače 2003.

Kako u različitim granama industrije iz razloga konkurentosti na tržištu i širenja poslovanja odlučuju krenuti u implementaciju poslovnih rješenja za Business intelligence govorili su drugog, završnog dana prve konferencije o BI-u predstavnici bankarskih kuća, mljekarsko-prehrambene industrije,telekomunikacija, trgovine i distribucije (Zagrebačka banka, Raiffeisenbank Austra, PBZ American Express, IN2, Lura,  Farmacija, INA, Atlantic, Infoopus, Peko-Dal, VIPnet, HP Consulting, Oracle).

Konferencija je zaključena okruglim stolom na kojem je, na poticaj prof. Stevana Dedijera, zaključeno kako bi svatko od sudionika trebao dati konkretan prijedlog što učiniti da Hrvatska postane pametna zemlja.

Deset prezentacija o praktičnoj primjeni, češće procesu impelementacije koja je u tijeku, pokazalo je da se proces odlučivanja i razlozi za pokretanje procesa ne razlikuju puno bez obzira na granu industrije.

Bankarska industrija, proizvodne djelatnosti, trgovina i telekomunikacije odlučuju se za uvođenje Data Warehouse i BI rješenja kako bi optimizirali podatke, pojednostavili sustav izvješćivanja, kako bi uprava mogla donositi odluke koje će pomoći tvrtkama da budu konkurentne u segmentu kojem djeluju. Posebno je naglašena važnost integracije postojećih sustava kojima se službe pojedini odjeli ili tvrtka u cjelini, jer, kako je više puta rečeno, BI se temelji na podacima koji su se dogodili da bi mogli predvidjeti buduća događanja.
Prof. Stevan Dedijer u nekoliko je navrata ukazivao na važnost da ljudi koji imaju pristup izvješćima budu osobe koje će znati što tražiti od mase informacija koje postoje u bazama podataka.

"Tehnologija ne može odlučivati, već odluke donose ljudi. Tehnologija ne može zamijeniti čovjeka kad se radi o predviđanjima jer treba uključiti i emocionalni faktor", kazao je Dedijer. Nekoliko je puta spominjao važnost unaprijeđivanja znanja i predlagao da se jednaka pozornost koja se posvećuje tehnologiji posveti i razvijanju znanja i razmišljanja kod zaposlenika koji se tehnologijom trebaju služiti.

Međunarodna konferencija koja je okupila dvjestotinjak sudionika održana je u Zagrebu, u organizaciji tvrtki Infoforum d.o.o. i Poslovna inteligencija d.o.o.