EUROPA se suočava sa sušom velikih razmjera nakon višemjesečnog manjka oborina, visokih ljetnih temperatura i drugog ekstremnog toplinskog vala u samo mjesec dana. Prema procjenama stručnjaka, gospodarska šteta od suša i vrućina u Europi mogla bi do 2029. godine dosegnuti i 126 milijardi eura godišnje, piše HRT.

Posljedice vidljive diljem kontinenta

Između travnja i lipnja veliki dijelovi kontinenta, od Portugala do južne Finske, zabilježili su ispodprosječnu količinu oborina. To je, u kombinaciji s uzastopnim toplinskim valovima, pojačalo sušu i uzrokovalo neuobičajeno niske vodostaje rijeka, pogotovo Dunava i Rajne.

Problemi su vidljivi i izvan glavnih riječnih tokova, pa su bez vode ostala i alpska jezera. Jezero Brenets na švicarsko-francuskoj granici gotovo je presušilo i nije plovno više od tjedan dana.

"Zabrinut sam, ovo su nepogode koje nismo mogli ni zamisliti. Očekivali smo mnogo toga, ali ne i suše u ovako brzom slijedu. Jako nas pogađa jer smo jednostavno nemoćni pred ovakvim klimatskim promjenama", rekao je Yvan Durig iz švicarskog Les Brenetsa.

Gospodarske štete i izvanredne mjere

Zbog suše, Francuska strahuje da bi mogla imati najmanji urod kukuruza u posljednjih 50 godina, a Španjolska je poljoprivrednicima ograničila pristup vodi za natapanje. Nizozemska je prošlog tjedna uvela posebne mjere zbog nestašice vode, dok je na sedam grčkih otoka proglašeno izvanredno stanje.

Izrazito niski vodostaji poremetili su i prijevoz robe na Rajni, što je njemačke tvornice prisililo na smanjenje proizvodnje. Neki ekonomisti upozoravaju da bi poremećaji u plovidbi mogli smanjiti njemački gospodarski rast za 0,2 postotna boda.

Budući da Rajna povezuje industrijska središta Švicarske, Njemačke i Nizozemske s Rotterdamom, najvećom europskom lukom, problemi u plovidbi brzo se odražavaju na velik dio europskog gospodarstva.

Visoke temperature kao glavni uzrok

"Ekstremne temperature su, očekivano, u skladu s globalnim zagrijavanjem. To isušuje tlo i vegetaciju. Ne bih ovo nazvao novom normalnošću, jer je to sada već trend. Neće ni postati novo normalno, nego će se stanje stalno pogoršavati", istaknuo je klimatolog Stefan Rahmstorf iz Potsdama.

Biolog Thorsten Rennebarth s Instituta za istraživanje jezera u Koelnu objasnio je situaciju na Rajni: "Obično su vodostaji niski zimi, a visoki ljeti jer se rijeka napaja iz Alpa. U kasno proljeće ili rano ljeto snijeg se u Alpama topi i tada obično imamo velik priljev vode. Međutim, prošle zime bilo je vrlo malo snijega i sada vode nema."

Znanstvena mreža World Weather Attribution u svojim zapažanjima navodi da klimatske promjene nisu uzrokovale značajan manjak oborina u Europi od travnja do lipnja. Ipak, znanstvenici objašnjavaju da visoke temperature i sve češći toplinski valovi postaju primarni pokretač suše. Rast temperatura, naime, povećava sposobnost atmosfere da izvlači vlagu iz tla, rijeka, jezera i akumulacija.