KADA su Larry Page i Sergej Brin 1998. godine pokrenuli Google, osnovna ideja bila je iznimno jednostavna. Htjeli su stvoriti bolji pretraživač interneta od onih koji su tada bili na tržištu. 26 godina kasnije Google je bez ikakve sumnje sinonim za dvije stvari: pretraživanje i uspjeh. A o kolikom je uspjehu riječ dovoljno govori činjenica da Google možete pronaći gdje god se okrenete - pa čak i u Oxfordskom rječniku engleskog jezika.

S gotovo 200 tisuća zaposlenih, prva dva mjesta na popisu najposjećenijih stranica na svijetu, stotinama proizvoda i usluga te profitima koji se broje u milijardama, Google mnogim ambicioznim inovatorima opravdano služi kao svjetionik na nemirnom moru tehnološkog razvoja. Nije onda uzalud stati i postaviti pitanje - kako nam se Google uspio svima toliko zavući u život?

Backrub i googol

Dvojica studenata Sveučilišta Stanford u SAD-u, Larry Page i Sergej Brin upoznali su se 1995. godine i na prvu se nisu dobro slagali. Sljedeće godine (na njihovu obostranu sreću!) otkrili su da imaju zajedničke interese i počeli su surađivati u svojim studentskim sobama na web tražilici naziva - Backrub.

Naziv Backrub bio je povezan s osnovnim principom pretraživača koji su Page i Brin razvijali. Za razliku od tadašnjih pretraživača, koji su koristili jednostavne metode rangiranja stranica, Page i Brin su razvili algoritam pod nazivom PageRank. Algoritam je bio temeljen na analizi povratnih poveznica (op.a. backlinks), koji upućuju na web stranice.

U kontekstu weba, povratni linkovi su vrlo važni za određivanje relevantnosti web stranica. Naziv Backrub bio je, dakle, metafora za "masiranje" ili analizu tih povratnih poveznica koji čine srž Googleovog algoritma za rangiranje.

Revolucionarni algoritam rangirao je web stranice prema njihovoj relevantnosti, analizirajući povezanost stranica putem poveznica. Time su pretraživač učinili daleko preciznijim i korisnijim, jer je korisnicima pružao najrelevantnije rezultate na temelju kvantitativnih podataka, a ne samo nasumičnih ključnih riječi.

S vremenom, naziv Backrub je postao prošlost. U 1997. godini osnivači su odlučili promijeniti ime u Google, inspirirani matematičkim pojmom googol, koji označava broj 1 praćen sa 100 nula. Ovaj je naziv odražavao njihovu ambiciju da stvore pretraživač koji može indeksirati ogromne količine podataka na internetu - osjetno više nego što bi mogao tradicionalni pretraživač.

Naziv Google također zvuči jednostavno i lako pamtljivo, što je pomoglo u stvaranju globalnog brenda koji je postao sinonim za pretraživanje interneta - srećom i po nas. Zaista probajte reći "bekrabao sam lokaciju novog restorana". Sada probajte reći "guglao sam lokaciju novog restorana". Šah-mat.

Konkurencija - u minimalnom smislu te riječi

U to vrijeme postojao je jedan drugi pretraživač naziva AltaVista, koji je netom prije početka dominacije Googlea i sam bio na vrhu tehnološkog svijeta. 

Nastala 1995. godine, AltaVista je sa svojim jednostavnim sučeljem za pretraživanje (zvuči poznato?) revolucionirala pretraživanje te doživjela vrhunac od 1996. do 1997. godine. Ipak, AltaVista je bila osuđena na propast zbog lošeg upravljanja i stalnih promjena vlasništva s čak pet vlasnika u pet godina. Za Pagea i Brina bila je to lekcija vrijedna milijarde. Uzeli su ono dobro od AltaViste, a loše unaprijedili - ili izbacili.

Tako je Googleova prva ikad pretraga, koja je pokazala ključnu razliku u odnosu na AltaVistu, bila vezana za tadašnjeg predsjednika Sveučilišta Stanford Gerharda Caspera. AltaVista je prikazala rezultate za crtani lik dobrog duha Caspera, dok je Google odmah pronašao akademskog čelnika. 

Google je ostvario prvi pravi trijumf, a ostalo je - povijest.

Investicija na investiciju - čak i prije samog osnivanja tvrtke

Prepoznavši potencijal svog izuma, Page i Brin potražili su ulagače i u kolovozu 1998. dobili početnu investiciju u iznosu od 100 tisuća dolara od suosnivača Suna Andyja Bechtolsheima. S ovom investicijom iznajmili su garažu u predgrađu Menlo Parka u Kaliforniji, u vlasništvu njihove prijateljice i buduće zaposlenice broj 16 Susan Wojcicki. Mjesec dana kasnije, 4. rujna 1998., rođen je Google.

Kako to obično i biva, vijest o "novoj tražilici u gradu", koja daje vrhunske rezultate, proširila se poput šumskog požara. PC Magazine je tako već u prosincu iste godine napisao tekst o Googleu, u kojemu se navodi kako Google ima "neobičnu sposobnost iznošenja iznimno relevantnih rezultata". 

Do kraja 1999. Google je dnevno obrađivao više od tri milijuna upita za pretraživanje. Sa svojim jednostavnim sučeljem, iznimno brzim pretragama i relevantnim rezultatima ne čudi što je Google ekspresno dobio laskavu titulu tražilice broj jedan za korisnike interneta diljem svijeta - i još uvijek drži tu titulu.

Excite poput Blockbustera 

Na tržištu se nalazio još jedan pretraživač naziva Excite, koji je te iste 1999. godine imao nevjerojatnu priliku kupiti Google po "povoljnoj" cijeni od 750.000 dolara. Međutim izvršni direktor Excitea George Bell odbio je ponudu Pagea i Brina, što se, baš poput odluke Blockbustera da ne kupi Netflix, smatra jednom od najgorih odluka svih vremena u poslovnom svijetu. 

To je bila još jedna iznimno vrijedna lekcija za osnivače Googlea.

Rudnik zlata zvan oglasi

Iako su bili tražilica broj jedan, Google je tek 2000. godine pretraživanje učinio iznimno profitabilnim prodajom oglašavanja temeljenog na ključnim riječima. Dok su njegovi konkurenti posustajali i gasili se s Dot com slomom tržišta, Google je "šakom i kapom" stvarao novac uz pomoć Google AdWordsa.

Uz to, Google se zaputio na avanturu zvanu popularna kultura. Godine 2000. u slavnoj TV seriji Buffy, ubojica vampira prvi put se na televiziji čuje pojam Google. "Jesi li je već guglala?" pitanje je koje je lik Willow postavio Buffy. Do 2006. godine riječ Google ušla je u Oxfordski rječnik engleskog jezika.

Neprestano širenje, inovacije i akvizicije

Kako je Google rastao, tako je širio svoju ponudu i počeo uvoditi nove proizvode i usluge. Uvođenjem Google AdWordsa stvorio je osnovu za svoj oglašivački model, koji je postao jedan od najvećih izvora prihoda.

Sredinom desetljeća, odnosno 2004. godine Google je izašao na burzu jednom od najočekivanijih inicijalnih javnih ponuda dionica u povijesti tehnologije. Taj je potez učvrstio njegov financijski položaj i označio prijelaz iz startupa u velikog korporativnog igrača. Da ste kupili Googleove dionice u vrijednosti od 1000 dolara kada je 19. kolovoza 2004. izašao na burzu, danas bi vrijedile više od milijun dolara.

Kasnije je Google proširio svoj portfelj s proizvodima poput Gmaila, Google Mapsa, Google Drivea, YouTubea (koji je kupio 2006. godine) i Androida, što je dodatno učvrstilo njegovu poziciju na tržištu.

Google se ujedno oslonio i na ekosustav svojih proizvoda i usluga. Android, koji je besplatan i otvoren operativni sustav, omogućio je Googleu da dominira na tržištu mobilnih uređaja, jer su proizvođači telefona širom svijeta počeli koristiti Android kao svoj primarni operativni sustav. Ovaj ekosustav povezanih usluga, od pretrage do aplikacija i oglasa, stvorio je nevjerojatan utjecaj na tržište.

Google je također bio agresivan u kupovinama drugih tehnoloških tvrtki, što mu je omogućilo brzi ulazak u nove sektore i širenje svojih kapaciteta. Osim YouTubea, Google je kupio i mnoge druge tvrtke, uključujući Waze (aplikaciju za navigaciju), Nest (kompaniju za pametne kućanske uređaje) te čak brojne tvrtke u području umjetne inteligencije i računalnog učenja. Te akvizicije su pomogle Googleu da ostane korak ispred konkurencije i stalno inovira. Page i Brin učili su na greškama konkurencije.

Alphabet Inc., budućnost i još jedna lekcija kako uspjeti

Google danas posluje kao najveća podružnica Alphabeta, osnovanog 2015. godine kao novi krovni entitet za Google i sve njegove ostale projekte. Alphabet je nastao kako bi omogućio bolje upravljanje raznolikim poslovima i projektima koje je Google preuzimao, a koji nisu bili neposredno povezani s njegovom osnovnom djelatnosti vezanom za pretraživanje interneta.

Što se financija tiče, Google je samo u 2023. godini ostvario neto dobit od oko 59 milijardi dolara, dok je Alphabet Inc. u istoj godini ostvario prihod od više od 280 milijardi dolara. Najveći dio prihoda dolazi od Googleovih oglasa, koji čine oko 80% ukupnog prihoda.

Google je ujedno stekao reputaciju i da nije isključivo usmjeren na kratkoročne ciljeve, već investira u dugoročne projekte koji potencijalno mogu oblikovati budućnost. Projekti poput Google Glassa, samovozećih automobila (Waymo) i raznih istraživačkih centara u području umjetne inteligencije i kvantnog računanja, pokazali su kako Google nije samo zainteresiran za trenutnu zaradu već i za razvoj tehnologije koja će oblikovati svijet u desetljećima koja dolaze.