Prijatelji životinja: Pobjeda građana. Zaustavljeni projekti dviju megafarmi pilića
NAKON gotovo dvije godine upozoravanja, istraživanja, javnih kritika i borbe za zaštitu okoliša građanskih inicijativa i udruga, investitor Premium Chicken Company odustaje od planiranih megafarmi u Sunji i Velikoj Ludini u Sisačko-moslavačkoj županiji, objavili su Prijatelji žviotinja. Riječ je o megafarmama na kojima se trebalo uzgajati čak 47,2 milijuna pilića godišnje.
To je značajan uspjeh građana, građanskih inicijativa i udruga koji su uporno ukazivali na razmjere planiranih zahvata, nedostatke okolišne dokumentacije i razorne posljedice megafarmi za ljude, životinje i prirodu, objavili su iz udruge.
"Pobjeda građana unatoč šutnji institucija"
"Razlog za zadovoljstvo udruga i građanskih inicijativa prati i ozbiljno nezadovoljstvo: projekti nisu zaustavljeni zato što je Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije prepoznalo njihove nedostatke i odbacilo ih, nego zato što je investitor od njih odustao. Udruge Zelena akcija i Prijatelji životinja, zajedno s građanskim inicijativama, i ranije su tražile obustavu postupaka za Sunju i Veliku Ludinu.
Upozoravale su, između ostaloga, na neusklađenost projekata s prostornim planom te na pokušaj zaobilaženja zakonskih pragova za obaveznu procjenu utjecaja na okoliš tako što su površine pojedinih međusobno povezanih farmi određene na 9,90 hektara.
Unatoč primjedbama na postupke i okolišne studije, kao i upozorenjima na razorne posljedice megafarmi, Ministarstvo i Vlada nisu odgovorili na ključne zahtjeve za preispitivanje i stavljanje izvan snage već donesenih rješenja za preostale megafarme", poručuju Prijatelji životinja.
Rizici megafarmi odavno nisu nepoznanica, upozoravaju iz Prijatelja životinja. Iskustva drugih zemalja i brojna znanstvena istraživanja upozoravaju na onečišćenje podzemnih i površinskih voda, zraka i tla, prijetnju javnom zdravlju, neopisivu patnju životinja te narušavanje kvalitete života lokalnog stanovništva. Iz Udruge ističu da su to sve poznati rizici koje je Vlada morala uzeti u obzir, a ne čekati da se njihovi učinci počnu osjećati na terenu.
Megafarma Veliki Pažut, smještena unutar UNESCO-va Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav i u blizini čak sedam zaštićenih prirodnih područja, već je započela probni rad. Stanovnici okolnih naselja prijavljuju nesnosan smrad, oštećenja cesta i kuća od prolaska teških kamiona lokalnim cestama te odlaganje gnoja u Zaštićenom krajobrazu rijeke Mure.
Zahvala građanima
Iz Prijatelja životinja poručuju da inicijative i udruge zajednički i solidarno nastavljaju sa zahtjevima zaustavljanja svih zahvata megafarmi i klaonica: „Zahvaljujemo svim građanima, inicijativama, udrugama i stručnjacima koji su upozoravali, istraživali, slali primjedbe, potpisivali peticije, prosvjedovali i nisu šutjeli. Ovaj rezultat pokazuje da se zajedništvo i ustrajnost isplate. Ne želimo čekati da se onečišćenje dogodi pa tek onda tražiti odgovorne. Nastavljamo se boriti za životinje, pitku vodu, prirodu, zdravlje i kvalitetu života svih građana. Gotovo je tek kada su svi projekti zaustavljeni, a do tada ne odustajemo!”
Iz Zelene akcije naglašavaju: „Pozdravljamo ovu situaciju, ali izražavamo zabrinutost zbog načina na koji je do nje došlo, odlukom samog investitora. Zahvaljujući kampanji Zelene akcije, Prijatelja životinja i lokalnih inicijativa postalo je očito da se za takve velike sustave ne mogu provoditi razdvojene i rascjepkane procjene utjecaja na okoliš i to je, vjerujemo, uvidio i investitor.
Međutim, zabrinjava izostanak jasnog i odgovornog stava Vlade i nadležnog Ministarstva o aktualnim planovima razvoja velikih industrijskih peradarskih projekata u Hrvatskoj, osobito imajući u vidu općepoznate rizike koje takav model proizvodnje otvara za okoliš uključujući opterećenje vodnih resursa, onečišćenje, pritisak na lokalne ekosustave, dobrobit životinja i kvalitetu života stanovništva. Ovo pitanje nadilazi procjenu utjecaja pojedinačnih zahvata, promatranih zasebno ili kumulativno: riječ je o strateškoj razvojnoj odluci Republike Hrvatske koja može imati dugoročne štetne posljedice na njezin održivi razvoj.”