Banke dijelile ljude na "glupe i pametne", ukrale 100 milijuna eura. Što čeka DORH?
DRŽAVNO odvjetništvo već šest godina provodi izvide o prevari leasing kuća, za koju je državni regulator još 2020. utvrdio da je oštetila oko 50 tisuća građana za približno 100 milijuna eura. Prema odgovoru koji smo dobili prošli tjedan, DORH ni nakon šest godina nije odlučio hoće li pokrenuti kazneni postupak ili odbaciti prijavu.
Prije točno šest godina Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) dostavila je DORH-u dokumentaciju o Raiffeisen Leasingu, tadašnjem RBA Leasingu, zbog osnovane sumnje na počinjenje gospodarskog kaznenog djela. Dokumentacija je poslije proširena podacima o nizu drugih leasing društava, točnije njih 13, mahom u vlasništvu banaka.
Državni regulator utvrdio je da su brojna leasing društva godinama, od 2008. do 2020., neopravdano povećavala kamatne stope, a time i rate leasinga, oštetivši tako desetke tisuća građana.
Šest godina istih odgovora DORH-a
Od Hanfine prijave svake godine DORH-u šaljemo isti upit: dokle se stiglo sa slučajem? Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu odgovorilo nam je 2021. da poduzima mjere i radnje iz svoje nadležnosti te provodi izvide, nakon kojih će donijeti državnoodvjetničku odluku.
Godinu poslije odgovorili su da je postupanje i dalje u tijeku te da još nisu ispunjeni uvjeti za donošenje odluke. U 2023. naveli su da izvidi i dalje traju te da su zatražili dodatnu dokumentaciju od drugih pravnih osoba, koju još nisu zaprimili.
U srpnju 2024. iz Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu dobili smo odgovor: "Provode se izvidi, koji su tajni." U srpnju 2025. odgovorili su da se "i dalje provode izvidi". Prošlog tjedna stigao nam je odgovor da se "razmatraju prikupljene obavijesti radi donošenja državnoodvjetničke odluke".
Prevara leasing kuća bila je tema serijala Index Istraga
O čemu se radi? Leasing društva u Hrvatskoj 12 su godina svojim klijentima naplaćivala veće rate nego što su trebala. Takva bi se praksa vjerojatno nastavila da nepravilnosti i nezakonitosti nije prijavila tadašnja direktorica RBA Leasinga Sanja Mehinović, koja je nadležnim institucijama predala i dokaze.
U ekskluzivnoj ispovijesti koju smo objavili 2021. Mehinović je detaljno opisala kako su banke tisućama građana naplatile oko 100 milijuna eura više nego što su trebale. Leasing društva jednostrano su određivala kamatnu stopu, odnosno maržu, koja je bila viša od ugovorene. Zbog toga su korisnici leasinga tijekom trajanja ugovora platili više kamata nego što su stvarno dugovali.
Klijente dijelili na "pametne" i "glupe"
Prevara je bila organizirana tako da su postojale dvije liste klijenata. Na prvoj su bili povlašteni klijenti i velike korporacije, za koje se strahovalo da bi mogli otkriti nepravilnosti. Njima su rate leasinga obračunavane na pravilan način.
Na drugoj su bili "obični klijenti", kojima su namjerno naplaćivani veći iznosi jer se računalo da neće otkriti prevaru. Neki od njih ipak su je otkrili, nakon čega se RBA Leasing s njima nagodio kako ostali klijenti ne bi doznali da plaćaju više nego što bi trebali. Unutar društva klijente su dijelili na "pametne" i "glupe".
Ministarstvo financija, koje ima odjel zadužen za nadzor leasinga, u početku nije reagiralo na dokaze koje je Mehinović dostavila. Nevoljko je postupala i sama HANFA, no količina dokaza bila je tolika da se slučaj više nije mogao ignorirati.
HANFA utvrdila nepravilnosti, ali su mnogi slučajevi zastarjeli
Državni regulator na kraju je utvrdio da su leasing društva, mahom u vlasništvu banaka, protivno potpisanim ugovorima i bez pravne osnove povećavala rate korisnicima leasinga. Nepravilnosti su utvrđene za razdoblje od 2008. do 2020. Međutim, mnogi oštećeni građani neće moći vratiti novac jer je HANFA zaključila da je većina slučajeva u zastari.
U slučaju RBA Leasinga nadzorno je tijelo, postupajući po prijavi Mehinović, utvrdilo da je društvo protivno ugovorima povećavalo rate. Korisnici su tako platili znatno više kamata nego što su stvarno dugovali.
RBA Leasing neopravdano je i jednostrano mijenjao fiksni dio kamatne stope, odnosno maržu, u aktivnim ugovorima, iako za to nije imao jasnu podlogu u ugovornim odredbama ni opravdane razloge. Korisnike nije ni obavijestio o promjenama, premda je to bilo izričito propisano.
Bitno je također naglasiti kako leasing društva na kraju nisu na adekvatan način kažnjena, a zahvaljujući Hanfi nisu ni ispunila obavezu da na transparentan način obavijeste klijente koje su prevarila. RBA Leasing tako je obavijestio svoje korisnike posebnim pismom poslanim na adrese oštećenih korisnika. Iz pisma nije bilo jasno navedeno da im se zapravo obraćaju jer su ih oštetili.
Hanfa je odobrila dopis koji je klijentima bilo teško odgonetnuti
Pismo je doduše imalo i prilog, odnosno Rješenje Hanfe od 12 stranica koje je pisano teško shvatljivim pravničkim jezikom. Mnogi nisu ni shvatili o čemu se zapravo radi. Leasing kuće rješenje Hanfe morale su objaviti na internetskim stranicama, no malo ih je tko vidio.
Na kraju, važno je istaknuti da je tijekom istrage upravo RBA Leasinga, tadašnji šef Hanfe Ante Žigman kod RBA banke, vlasnika RBA Leasinga, uspio isposlovati manju kamatnu stopu za svoj stambeni kredit. Oni su mu od 2018. do 2020. godine smanjili kamatnu stopu s 5.25 posto na 3.50, a zatim na 2.50 posto.
U lipnju 2020. godine Žigman je u svoju imovinsku karticu prijavio kredit iz 2007. godine s kamatnom stopom od 2.5 posto.Prosječna ponderirana kamatna stopa na stambene kredite odobrene u Republici Hrvatskoj s ugovorenom promjenjivom kamatnom stopom u eurima i u kunama, s valutnom klauzulom u eurima, na dan 30. travnja 2020. iznosila je 3.60 posto. Žigman je danas guverner.
HANFA je na kraju sve prijavila DORH-u, koji je dužan postupiti po prijavi. Ako se utvrdi da je bila riječ o kaznenom djelu, nema zastare i oštećeni klijenti će morati biti obeštećeni. Državno odvjetništvo, prema vlastitim odgovorima Indexu, na slučaju već punih šest godina provodi izvide.
